Apelacijski sud u Beogradu potvrdio je rješenje Višeg suda u Beogradu kojim je potvrđena optužnica srpskog Tužiteljstva za ratne zločine protiv četvorice časnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) za ratne zločine počinjene u vojno redarstvenoj akciji Oluja 1995. godine, javljaju srpski mediji.
Apelacijski sud u Beogradu potvrdio je optužnicu kojom se Vladimir Mikac, Zdenko Radulj, Željko Jelenić i Danijel Borović terete za ratni zločin protiv civilnog stanovništa.
Odjel za ratne zločine Apelacijskog suda u Beogradu donio je 11. kolovoza ove godine rješenje kojim je odbilo kao neosnovane sve žalbe branitelja protiv prvostupanjskog, odnosno rješenja kojim je Kazneno izvanraspravno vijeće Višeg suda u Beogradu potvrdilo optužnicu, piše N1 Srbija.
Tužiteljstvo za ratne zločine predložilo je sudu da proces protiv okrivljenih vodi u njihovom odsustvu.
Hrvatsko Ministarstvo nije zaprimilo službenu informaciju od Srbije o pilotima
Ministarstvo pravosuđa i uprave priopćilo je u subotu kako od nadležnih srbijanskih tijela nije zaprimilo službenu informaciju o podizanju ili potvrđivanju optužnica protiv četvorice pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koje srbijanska strana navodno tereti za počinjenje ratnih zločina na području Bosne i Hercegovine.
Republika Srbija u ovom predmetu nije zatražila međunarodnu pravnu pomoć, već su hrvatskim tijelima informacije o navedenom postupku dostupne isključivo iz spekulacija i poluinformacija prenesenih iz srbijanskih medija, dodaje se u priopćenju.
Ministarstvo također navodi da okrivljenici kojima srbijanska tijela na teret stavljaju navodna kaznena djela nisu obaviješteni o pokretanju kaznenoga postupka, niti su u bilo kojoj fazi kaznenoga postupka ispitani, niti je traženo njihovo ispitivanje putem nadležnih tijela Republike Hrvatske.
''Time su evidentno narušena njihova prava koja im kao okrivljenicima u kaznenom postupku jamči Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koja se upravo ostvaruju primjenom instrumenata međunarodne pravne pomoći'', ističe se.
U priopćenju Ministarstvo pravosuđa navodi da Republika Srbija ponovno pokušava preuzeti ulogu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju proglašavajući se nadležnom na teritorijima drugih suverenih, međunarodno priznatih država, bez ikakvih ograničenja koja su sastavni dio međunarodnog prava, te da je takav stav protivan vladavini prava, međunarodnom pravu i međunarodnom kaznenom pravu.
Ujedno, takav pristup prepreka je rješavanju otvorenih pitanja ne samo u području pravosudne suradnje, već i u pogledu rješavanja pitanja nestalih osoba.
Iz Ministarstva pritom podsjećaju da je u pravomoćnim presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju utvrđeno da vojno-redarstvena operacija Oluja nije bila udruženi zločinački poduhvat, već legitimna vojna operacija s ciljem vraćanja okupiranog teritorija pod državni suverenitet.
Republika Hrvatska očekuje od Republike Srbije da poštuje međunarodne standarde te pokaže istinsku volju za rješavanje otvorenih pitanja u okviru međudržavnih povjerenstava, navodi se u priopćenju i naglašava da će hrvatska Vlada iskoristiti sve mehanizme koje ima na raspolaganju da zaštiti hrvatske pilote i dignitet Domovinskoga rata.
''Prilikom donošenja bilo kakvih odluka Vlada Republike Hrvatske voditi će računa o državnim interesima i najboljim interesima osoba protiv kojih srbijanska strana, suprotno međunarodnim pravima i običajima, pokreće kaznene postupke”, zaključuje se.
Hrvatski mediji prenose pisanja medija u Srbiji da je Apelacijski sud u Beogradu potvrdio rješenje Višeg suda u Beogradu kojim je potvrđena optužnica srpskog Tužiteljstva za ratne zločine protiv četvorice časnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva za “ratne zločine počinjene u vojno redarstvenoj akciji Oluja 1995. godine”.
Optužnica za ratni zločin
U optužnici,u koju je Tanjug imao uvid, piše da je "Oluja" podrazumijevala napad na južni i sjeverni dio "Republike Srpske Krajine (RSK)" s ciljem da se u kratkom roku vojska RSK porazi i preuzme kontrola nad tim dijelom RSK, a predsjedavajući sastanka na kojemu je odluka donesena, pokojni hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Franjo Tuđman, prenio je da za tu odluku postoji potpora Njemačke, NATO-a i Sjedinjenih Americkih Država, kao i potpora da, kako je rekao "nanesemo takve udarce da Srbi praktično nestanu".
Cilj te akcije bio je, prema optužnici, da se srpsko civilno stanovništvo prinudi da trajno napusti teritorij na kojemu je do tada živjelo u Hrvatskoj, s tim da im se ostave dva putna pravca za izlazak.
Tuđman je tada, navodi se, rekao da Srbima treba tobože jamčiti građanska prava i javno ih pozvati da se ne iseljavaju, ali istovremeno, preko radija i televizije, odnosno putem letaka, objavljivati kojim se putnim pravcima stanovništvo kreće, odnosno napušta Hrvatsku.
Optuženi su nakon toga, navodi se u optužnici, sproveli spomenutu brijunsku odluku i naredili avionske napade na civilno stanovništvo, što je za posljedicu imalo smrtno stradanje i ranjavanje vise civila srpske nacionalnosti i panično bježanje civila prema Srbiji, uz učvršćivanje njihove odluke da napuste teritorij na kojemu su do tada živjeli i više se ne vraćaju, što je dovelo i do promjene etničkog sastava Hrvatske, piše Tanjug.
Prema optužnici, sada pokojni general bojnik Josip Čuletić, je u svojstvu voditelja Centra operativnog vođenja izdao naređenje optuženom Mikcu zapovjedniku 92. Zrakoplovne baze Pula, i Zdenku Radulju zapovjedniku 91. Zrakoplovne baze Pleso, Zagreb, za avionske napade na ciljeve na zemlji, što uključuje i civilno stanovništvo koje je bježeći od napada hrvatske vojske i policije već napustilo svoje domove u Hrvatskoj i prešlo u dubinu teritorija susjedne međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.
Stanovništvo se, kretalo prema preporukama hrvatskih vlasti, putevima koje su im sugerirali kao sigurni i otvoreni za odlazak, u kolonama u kojima nije bilo vojnih formacija, oklopnih vojnih vozila, tenkova ili teškog naoružanja vojske RSK, prenosi Tanjug optužnicu.
Mikac je, postupajući po dobivenom naređenju, zapovijedio Jeleniću avionski napad na izbjegličku kolonu koja se kretala u području u kojemu nije bilo nikakvih oružanih sukoba, putem Bosanski Petrovac-Ključ, izvlačeći se iz Hrvatske, s teritorija RSK, s prostora Dalmacije i Like.
Radulj, također postupajući po dobivenoj zapovijedi, izdao je naređenje optuženom Boroviću za avionski napad na izbjegličku kolonu koja se kretala u području u kojem također nije bilo nikakvih oružanih sukoba, putem Bosanski Novci-Prijedor izvlačeći se iz Hrvatske s teritorija RSK, s prostora Korduna i Banije.
Potom je Jelenić, postupajući po dobivenom naređenju, naredio NN pilotu da koristeći avion Mig 21 izvrši napad na izbjegličku kolonu koja se kretala putem Bosanski Petrovac-Ključ, što je ovaj učinio 7. kolovoza 1995. u poslijepodnevnim satima.
On je na području općine Bosanski Petrovac u BiH, najpre preletio izbjegličku kolonu (koja je do tada prevalila više od 60 kilometara od granice s Hrvatskom) , a potom okrenuo avion i u povratku, iako je vidio da se ne radi o legitimnom vojnom cilju, djelovao raketama S-24 (namijenjenim za uništavanje neprijateljske žive sile) po izbjegličkoj koloni sa zaprežnim, putničkim, teretnim vozilima i traktorima, kada je ubijeno 10 civila.
U tom napadu je više ljudi ranjeno, od kojih je do sada identificirano 15 ljudi, a više je vozila u koloni uništeno.
Borović je, postupajući po dobivenom naređenju, zapovijedio dvojici nepoznatih pilota da s dva aviona Mig 21 s aerodroma Pleso izvrše napad na izbjegličku kolonu koja se kretala putem Bosanski Novi-Prijedor, što su i učinili 8. kolovoza 1995. poslijepodne u mestu Svodna, u općini Bosanski Novi.
Oni su najprije preletjeli izbjegličku kolonu koja je do tada prevalila više od 15 kilometara od granice s Hrvatskom, a potom okrenuli avione i u povratku, iako su vidjeli da se ne radi o legitimnom vojnom cilju, iz avionskih topova i raketama S-24 gađali izbjegličku kolonu zaprežnih, putničkih, teretnih vozila i traktora, kao i civilne objekte u blizini puta, kada su ubijena 3 civila.
U tim napadima, za sada je identificirano 13 ubijenih osoba od kojih je četvoro djece, kao i 24 ranjene osobe.
Tužilaštvo je istaknulo važnost tog predmeta i predložilo da se optuženima sudi u odsutnosti jer nisu dostupni pravosudnim organima Srbije. S obzirom na vrijeme koje je prošlo ima razloga sumnjati u to da će Hrvatska ili Bosna i Hercegovina pokrenuti kaznene postupke protiv odgovornih za ta djela, prenijela je agencija Tanjug srpsko tužiteljstvo.