Što je potrebno da bi se nakon 167 godina rada poljuljala banka s 50.000 zaposlenih i stotinama milijardi eura imovine? Samo dvije riječi Amara al Khudaija, predsjednika Saudijske nacionalne banke: "Apsolutno ne."
Bila je to najskuplja rečenica u povijesti. Upitan hoće li uložiti još novca u švicarski Credit Suisse, njezin najveći dioničar decidirano je odbio. Nakon toga kreće lavina tržišne panike koja će banku dovesti na rub propasti. Da se to ne dogodi, uskočit će švicarska centralna banka s pozajmicom od 53 milijarde švicarskih franaka. Ogroman novac, ali zbog dobrog razloga.
Globalni financijski sustav sastoji se od desetaka tisuća banaka, a u središte te mreže nalazi se "devet sestara" – skupina golemih europskih i američkih banaka koje predstavljaju kičmu sustava. Jedna od njih je i Credit Suisse. Između njih svakog dana kolaju deseci milijardi eura. Urušavanje jedne destabiliziralo bi i ostalih osam, a onda i cjelokupni financijski sustav.
Zbog situacije u Creditu u četvrtak se održao izvanredni sastanak švicarske vlade, a na iglama su i u Europskoj centralnoj banci.
"Pažljivo pratimo trenutne tržišne napetosti. Ako to bude potrebno, spremni smo reagirati kako bismo očuvali stabilnost cijena i financijsku stabilnost eurozone", rekla je Christine Lagarde, predsjednica Europske centralne banke.
Postoji li opasnost za hrvatske banke?
Ima li tu opasnosti za hrvatske banke? Iz Hrvatske narodne banke tvrde da je bankarski sustav u Hrvatskoj vrlo siguran te da su svi ključni pokazatelji stabilnosti hrvatskih banaka otprilike 40 posto viši nego što je prosjek Europske unije. Isto tvrde i u Hrvatskoj udruzi banaka.
"Vidjeli smo vijesti koje nisu ohrabrujuće iz Švicarske, ali i iz Amerike. Međutim, mogu reći da su poslovni modeli malo drukčiji nego što su poslovni modeli hrvatskih komercijalnih banaka", rekla je Tamara Perko, direktorica Udruge.
Ipak, ako se pita burzovne ulagače, priča s bankarskim problemima nije završila.
"Naravno, nakon bankrota banke Silicon Valley i problema s kojima smo suočeni u Credit Suisseu, stalno moramo ponovno procjenjivati vrijednost dionica. To može cijeli sistem učiniti nesigurnim", rekao je burzovni analitičar Oliver Roth.
Sa svakom novom nižom procjenom krug posrnulih banaka mogao bi se širiti. Koja će biti sudbina Credit Suissea? Kad joj vrijednost dovoljno padne, banku će netko kupiti. Ne bude li zainteresiranih, bit će to švicarski porezni obveznici.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr