Sve više jača "rezervni plan" Europe kojim želi osigurati obranu u slučaju da SAD napusti NATO savez. Već se naziva i "europskim NATO-om". Podržala ga je Njemačka, a čini se da dužnosnici koji rade na njemu žele uključiti više Europljana u zapovjedne i kontrolne uloge saveza te nadopuniti američke vojne resurse vlastitima.
Planovi koji se neformalno razvijaju na sporednim raspravama i večerama unutar i oko NATO-a nisu zamišljeni kao alternativa postojećem savezu, rekli su sudionici. Europski dužnosnici žele očuvati odvraćanje Rusije, operativni kontinuitet i nuklearnu vjerodostojnost čak i ako Washington povuče snage iz Europe ili odbije braniti saveznike, kao što je zaprijetio Trump.
Planovi, prvi put osmišljeni prošle godine, naglašavaju dubinu europske zabrinutosti za pouzdanost SAD-a, analizirao je The Wall Street Journal. Ubrzali su se kad je Trump zaprijetio aneksijom Grenlanda od Danske, a nakon što je Europa odbila podržati američki rat u Iranu, dobili su i novi zamah.
Politički zaokret u Berlinu mogao bi biti ključan korak. Njemačka je desetljećima odbijala francuske pozive na veću europsku obrambenu autonomiju, preferirajući SAD kao krajnjeg jamca sigurnosti Europe. To se sada mijenja pod kancelarom Friedrichom Merzom zbog zabrinutosti za pouzdanost SAD-a tijekom Trumpova predsjedništva i nakon njega, prema više izvora.
Europljani su se bojali da bi promicanje europskog vodstva unutar NATO-a moglo dati SAD-u izgovor da smanji svoju ulogu. No, krajem prošle godine Merz je počeo preispitivati to stajalište nakon zaključka da je Trump spreman napustiti Ukrajinu te da više nema jasnih vrijednosnih smjernica u američkoj NATO politici.
Unatoč tome, Merz nije želio javno dovoditi u pitanje savez, što bi bilo opasno, pa je zaključak bio da Europa mora preuzeti veću ulogu. Idealno bi bilo da SAD ostane u savezu, ali da veći dio obrane preuzmu Europljani.
Promjena u Njemačkoj otvorila je širi dogovor s Ujedinjenim Kraljevstvom, Francuskom, Poljskom, nordijskim zemljama i Kanadom, koje sada plan predstavljaju kao koaliciju unutar NATO-a.
"Poduzimamo mjere opreza i vodimo neformalne razgovore s grupom sličnih saveznika te ćemo doprinijeti popunjavanju praznina u NATO-u kada to bude potrebno", rekla je švedska veleposlanica u Njemačkoj Veronika Wand-Danielsson.
Nakon toga počela su se detaljno razmatrati praktična vojna pitanja: tko bi vodio NATO-ovu protuzračnu obranu, logistiku prema Poljskoj i Baltiku te velike regionalne vježbe ako američki časnici odstupe. Vojni rok ili neki oblik službe također je postao "popularnija opcija".
Analiza je pokazala da Europa želi ubrzati proizvodnju ključne opreme u područjima gdje zaostaju za SAD-om, uključujući protupodmorničko ratovanje, svemirske i obavještajne sposobnosti, zračno punjenje goriva i mobilnost.
Iran, Grendland i Trumpove prijetnje
Izazov je ogroman. Cijela NATO struktura izgrađena je oko američkog vodstva na gotovo svim razinama – od logistike i obavještajnih podataka do vrhovnog vojnog zapovjedništva. Europljani sada pokušavaju preuzeti više tih odgovornosti, što Trump već dugo traži.
Razlika je sada u tome što Europljani to rade vlastitom inicijativom zbog Trumpova rastućeg neprijateljstva, a ne kao rezultat američkog nagovaranja. Posljednjih dana Trump je europske saveznike nazvao "kukavicama", a NATO papirnatim tigrom, napominjući da i "Putin to zna".
"Premještanje tereta s SAD-a prema Europi je u tijeku i nastavit će se kao dio američke obrambene i sigurnosne strategije", rekao je finski predsjednik Alexander Stubb, jedan od lidera uključenih u planove.
Početkom mjeseca Trump je zaprijetio izlaskom iz NATO-a zbog odbijanja saveznika da podrže njegovu kampanju u Iranu te rekao da je potez već "izvan ponovnog razmatranja". Svako povlačenje iz saveza zahtijevalo bi odobrenje Kongresa, ali predsjednik bi i dalje mogao premještati trupe ili uskraćivati podršku koristeći svoje ovlasti kao vrhovni zapovjednik.
Odmah nakon te prijetnje Stubb je nazvao predsjednika kako bi ga obavijestio o europskim planovima jačanja vlastite obrane: "Osnovna poruka našim američkim prijateljima je da je nakon svih ovih desetljeća vrijeme da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost i obranu."
Prijelaz je već započeo
Iako plan predstavlja veliki zaokret, provedba će biti teška. Vrhovni zapovjednik NATO snaga u Europi uvijek je Amerikanac, a SAD nema namjeru odustati od te pozicije. Uz to, niti jedna država nema dovoljno političke i vojne težine da zamijeni SAD, djelomično zato što samo SAD može osigurati nuklearni kišobran koji stoji iza NATO-ova načela odvraćanja.
Europljani preuzimaju više uloga, ali još nemaju ključne kapacitete zbog godina nedovoljnog ulaganja i oslanjanja na SAD. "To je trebalo napraviti ranije", rekao je umirovljeni američki admiral James Foggo te dodao da Europa ima profesionalne časnike i sposobnosti, ali mora brže ulagati. No, prijelaz je već započeo – više pozicija već su preuzeli europski dužnosnici, kao i vođenje vojnih vježbi, osobito u nordijskoj regiji blizu Rusije.