Papa je to rekao novinarima u zrakoplovu kojim se vraćao u Rim nakon posjeta Mijanmaru i Bangladešu koji je protekao u znaku krize s izbjeglicama Rohindžama koja je pogodila obje zemlje.
U svojem govoru prošloga mjeseca, Papa je rekao da je spreman službeno postrožiti desetljećima staro crkveno učenje da je posjedovanje nuklearnoga oružja kao sredstva za odvraćanje prihvatljivije ako je krajnji cilj njegovo uništenje.
U govoru 10. studenoga Papa je rekao da bi se sada trebalo osuditi već i samo posjedovanje nuklearnog oružja jer se čini da svjetski vođe nemaju volje smanjiti njihov broj. Papu su u zrakoplovu pitali što ga je potaknulo da razmatra mogućnost promjene službenoga crkvenoga stajališta i posebno, što misli o razmjeni oštrih izjava između američkoga predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskoga čelnika Kim Jong Una.
"Promijenila se iracionalnost (ponašanja prema nuklearnom oružju)", odgovorio je papa. "Našli smo se na granici", rekao je. O tome bi se moglo raspravljati, ali moje je mišljenje, uvjerenje, da smo dosegli granicu (moralne) opravdanosti posjedovanja i uporabe nukleadnog oružja", rekao je.
"Zašto? Jer se danas, s takvim nuklearnim arsenalom, izlažemo opasnosti da uništimo čovječanstvo, ili u najmanju ruku veći dio čovječanstva", rekao je.
Papa je u prošlosti govorio da bi treća zemlja morala pokušati dovesti SAD i Sjevernu Koreju do dogovora te je obje zemlje pozvao da smire retoriku i prestanu razmjenjivati uvrede. "Došli smo do ruba, a budući da smo došli do ruba, pitam se... Je li danas opravdano imati nuklearne arsenale takve kakvi jesu, odnosno nije li se, da bi se sačuvalo čovječanstvo, potrebno okrenuti?"
Južna Koreja priopćila je u petak da je SAD bio u dometu najnovije sjevernokorejske pokusne rakete, ali Pyongyang tek mora dokazati da je svladao ključnu raketnu tehnologiju. Nakon tog testa SAD je upozorio da će sjevernokorejsko vodstvo biti potpuno uništeno izbije li rat, što je izazvalo oštre kritike Rusije.
Papa kaže da je njegova poruka doprla do civilnog i vojnog vodstva Mijanmara
Papa Franjo u subotu je branio svoju strategiju izbjegavanja pojma "Rohindža" u Mijanmaru, rekavši kako vjeruje da je svoju poruku prenio do civilnog i vojnoga vodstva ne prekidajući dijalog.
Obraćajući se novinarima u zrakoplovu tijekom povratka u Rim iz Bangladeša, papa je rekao da je u razgovorima u četiri oka s vojnim vođama odlučno tražio da poštuju prava izbjeglih Rohindža.
Otkrio je i da je zaplakao kada se u petak u Bangladešu sastao sa skupinom izbjeglih Rohindža, gdje je branio njihova prava. "Za mene je najvažnije da ta poruka dopre do drugih, pokušati govoriti jednu po jednu stvar i slušati odgovore", rekao je.
"Znam da bi nam, da sam u službenim govorima upotrijebio tu riječ, zalupili vrata pred nosom. Ali u javnosti sam opisivao situacije, prava, rekao da se nikoga ne smije isključivati, (pravo na) državljanstvo, kako bih si dopustio da na sastancima u četiri oka odem korak dalje", rekao je.
Papa Franjo nije izgovorio riječ Rohindža u javnosti, tijekom prvoga dijela posjeta Mijanmaru. Lokalne rimokatoličke crkvene vlasti savjetovale su mu da ne izgovara tu riječ jer bi mogla izazvati negativne posljedice za kršćane i druge manjinske skupine. Pretežno budistički Mijanmar ne priznaje Rohindže, koji su većinom muslimanske vjere, kao etničku skupinu s vlastitim identitetom, nego ih smatra ilegalnim izbjeglicama iz Bangladeša.
Papa se u ponedjeljak sastao s mijanmarskim vojnim vođama iza zatvorenih vrata, ubrzo nakon dolaska u najveći grad te zemlje Yangon. Sastanak je bio zakazan za četvrtak ujutro, ali vojska je u zadnji čas zatražila da bude pomaknut. Stoga su se s papom sastali prije civilnih vođa umjesto da bude obratno, kako je planirano. "Bio je to dobar razgovor i o istini se ne može pregovarati", rekao je govoreći o tom sastanku.
Na pitanje je li izgovorio riječ Rogindža na zatvorenom sastanku s vojnim vođama, papa je odgovorio: "Govorio sam kako bih prenio poruku, a kada sam vidio da je poruka prenesena, usudio sam se reći sve što sam želio reći". Zatim se nasmiješio novinarima i završio odgovor latinskom frazom "Intelligenti Pauca", "pametnome dosta", potvrdivši time da je izgovorio riječ koju vojska prezire.
Skupine za ljudska prava kritizirale su čelnicu te zemlje Aung San Suu Kyi, dobitnicu Nobelove nagrade za mir koja je u kućnom pritvoru provela ukupno 15 godina prije nego što je izabrana na izborima 2015. godine, jer se nije pobunila protiv generala. Ali papa Franjo, koji se sastao s njom u utorak, čini se nije donosio preuranjene zaključke. "Mijanmar je zemlja koja se politički razvija, u tranziciji je", rekao je papa odgovarajući na pitanje o Suu Kyi i mladoj demokraciji u Mijanmaru. "Stvari se moraju gledati kroz tu prizmu. Mijanmar mora gledati naprijed prema izgradnji zemlje."
U petak je papa Franjo u glavnom gradu Bangladeša Dhaki, održao emotivan sastanak s muslimanskim izbjeglicama Rohindžama i tada je prvi put tijekom putovanja izgovorio tu riječ, premda se dvaput zauzeo za njih u Vatikanu. Okupljenima je rekao da je Bog s njima gdje god jesu i da ih se mora poštovati. "Plakao sam i pokušao to sakriti", rekao je papa Franjo u zrakoplovu prepričavajući koliko je bio dirnut kada su mu izbjeglice pripovijedali svoja teška iskustva. (Hina)