Nakon 20 mjeseci rata u Ukrajini petina je teritorija pod kontrolom Rusije, deseci tisuća vojnika i civila su ubijeni, a predsjednik Volodimir Zelenski osjeća da potpora Ukrajini jenjava.
"Najgore je što je svijet izgubio interes. Iscrpljenost zbog rata je poput vala i vidi se u Sjedinjenim Državama i u Europi. I vidimo da, kada se umore, to postane poput showa: 'Ne mogu gledati ovu reprizu po deseti put'", rekao je u intervjuu za Time.
Sve manje ljudi u SAD-u, velikom partneru Ukrajine, podržava slanje oružja. Prema Reutersovoj anketi, taj je broj sa 65 posto stanovništva u lipnju, prije početka ukrajinske protuofenzive, do listopada pao na 41 posto.
Novinar Timea Simon Shuster Zelenskog je pratio tijekom njegova posjeta SAD-u u rujnu, kada je on održao govor pred američkim Kongresom, a potom je otišao i u Kijev te ondje razgovarao s bliskim suradnicima ukrajinskog predsjednika. Čini se da u ratnu pobjedu, piše Shuster, vjeruje sve manje ljudi, a Zelenski je ostao usamljen.
Međutim, njegova vjera u veliku pobjedu nije umanjena, nego je, naprotiv, dosegla razinu koja zabrinjava neke od njegovih suradnika: "On se zavarava. Mi smo ostali bez izbora i ne pobjeđujemo, ali pokušajte to njemu objasniti", rekao je novinaru jedan od njegovih savjetnika.
Ta bi tvrdoglavost mogla koštati Ukrajinu. Kada se raspravlja o budućnosti rata s Rusijom, jedna tema još je uvijek tabu – mogućnost mirovnih pregovora. Zelenski se protivi i privremenom primirju: "To b značilo da ostavljamo ovu ranu budućim naraštajima", istaknuo je.
Ipak, predsjednik je svjestan da se Ukrajina po pitanju naoružanja više ne može s jednakom sigurnošću osloniti na zapadne saveznike. Ovog je rujna u SAD-u dočekan mnogo hladnije nego tijekom posjeta krajem prošle godine. Zastupnici u Kongresu nisu bili oduševljeni njegovim dolaskom, a nije uspio dogovoriti ni intervjue s Fox Newsom i Oprom Winfrey. Umjesto toga Zelenski se 21. rujna susreo za zastupnicima Kongresa, od kojih su neki zakasnili na sastanak.
"Otvoreno su me pitali što će se dogoditi ako Amerika uskrati pomoć. 'Izgubit ćemo', odgovorio sam", prisjetio se Zelenski.
Zapovjednici odbijaju naredbe
Kada se Zelenski vratio u Kijev, njegovi bliski suradnici pripremali su plan za drugu zimu ovog rata. Ruski napadi onesposobili su dio električne mreže, zbog čega bi moglo biti problema kada temperature padnu. Tri viša dužnosnika ustvrdila su da će situacija biti gora nego prošle zime i da ukrajinski građani neće biti puni razumijevanja.
"Prošle godine krivili su Rusiju, a ove će kriviti nas jer se nismo dobro pripremili", rekao je jedan od dužnosnika.
Hladnoća će također otežati napredovanje vojske i do proljeća zamrznuti situaciju na bojištu, nešto što Zelenski odbija prihvatiti. Njegovi savjetnici ističu da će doći do velikih promjena u vojnoj strategiji – najmanje će jedan ministar dobiti otkaz, kao i generali koji su zaduženi za protunapad.
"Mi ne napredujemo", istaknuo je Zelenskov savjetnik te dodao da neki zapovjednici odbijaju naredbe da se krene u napad, čak i kada dođu direktno od predsjednika: "Oni žele sjediti u rovovima i braniti prvu crtu, ali mi tako ne možemo pobijediti u ratu."
Ovog su listopada zapovjednici odbili naredbu da se oslobodi grad Horlivka, strateška točka na istoku Ukrajine koju Rusi kontroliraju skoro deset godina. "Čime?" glasio je odgovor s bojišta.
"Oni nemaju ni ljudi ni oružja. Gdje je oružje? Gdje je artiljerija? Gdje su novi vojnici?" rekao je poručnik s kojim je razgovarao novinar.
Problem manjka vojnika još je veći od problema nedostatka oružja. Jedan od bliskih suradnika predsjednika objasnio je da, čak i ako sa Zapada stigne novo naoružanje, Ukrajina nema ljude koji će njime rukovati.
Mnogi na početku rata očekivali brzu pobjedu
Ukrajina od početka ruske agresije odbija objaviti službene brojke mrtvih i ozlijeđenih. Međutim, prema američkim i europskim procjenama, te je brojka davno prešla 100.000, zbog čega je vojska u puno lošijem stanju nego što je bila prvog dana rata. Ukrajinci su zbog toga morali u vojsku ponovo pozvati starije osoblje, što je prosječnu dob vojnika podiglo na 43 godine.
"Oni su odrasli ljudi, a ni prije rata nisu bili jako dobrog zdravlja. Ovo je Ukrajina, a ne Skandinavija", napomenuo je jedan predsjednikov savjetnik.
Vojska se muči i s novačenjem novih vojnika. U prvih deset dana rata prijavilo se 100.000 ljudi, optimistično očekujući da će rat biti gotovo za nekoliko mjeseci, čak i za nekoliko tjedana.
"Mnogi su mislili da će ovo biti brzo i da će oni sudjelovati u herojskoj pobjedi", rekao je jedan od savjetnika.
Situacija je toliko loša da su se na društvenim mrežama pojavile priče da vojska s vlakova i autobusa odvlači mladiće i šalje ih u rat, zbog čega mnogi od njih podmićuju liječnika da bi dobili izuzeće. Zbog sveprisutne korupcije Zelenski je u kolovozu otpustio čelnike ureda za novačenje u svim regijama Ukrajine.
Međutim, ta se odluka pokazala pogrešnom jer je nakon toga novačenje novih vojnika stalo. Teško je naći i nove ljude koji će raditi u uredima za novačenje: "Tko želi taj posao? To je kao da si na čelo stavite znak da ste korumpirani", smatra jedan časnik.
Ukrajina si ne može dopustiti umor
Od početka agresije na Ukrajinu jedan od glavnih ciljeva ukrajinskog predsjednika bio je zadržati pozornost Zapada na ratu i svojoj državi osigurati svu moguću pomoć. To je postalo teže nakon što je 7. listopada Hamas napao Izrael, zbog čega su se oči svijeta okrenule prema Bliskom istoku.
"To je logično. Naravno da mi gubimo zbog tih događaja. Ljudi umiru i potrebna je pomoć da se spase životi, da se spasi čovječanstvo", rekao je Zelenski.
Njegov odnos sa stranim vođama sada je puno kompliciraniji nego na početku rata. Tijekom svojih službenih puteva i telefonskih poziva Zelenski ih mora uvjeriti da je ukrajinska pobjeda i u njihovu interesu. Bez obzira na njihove odluke, Zelenski ne vidi drugi izbor osim nastavljanja rata.
"Mislim da si Ukrajina ne može dopustiti da se umori od rata. Čak i ako su neki od nas umorni, mnogi od nas ne žele si to priznati", zaključio je.