Nobelovu nagradu za mir ove su godine dobili Pakistanka Malala Yousufzai i Indijac Kailash Satyarthi.
Nobelova nagrada za književnost Patricku Modianou
Nobelova nagrada za 'GPS mozga'
Nobelova nagrada za spoznaje o životu na molekularnoj razini
Malala je postala međunarodni simbol otpora talibanskim nastojanjima da ženama uskrate obrazovanje i druga prava, nakon što su talibani na nju pokušali izvršiti atentat u listopadu 2012.
Najbrutalnija svjedočanstva: Život pun zabrana i bičevanja
Malala Yousufzai i Kailash Satyarthi, nagrađeni su za svoju borbu protiv ugnjetavanja djece i mladih te za nastojanje da sva djeca imaju pravo na obrazovanje.
"Unatoč svojoj mladosti, Malala je primjerom pokazala da djeca i mladi ljudi također mogu pridonijeti poboljšanju vlastite situacije", kazao je predsjednik Norveškog Nobelovog odbora Thorbjorn Jagland.
"Učinila je to u najopasnijim okolnostima", rekao je o djevojčici koja je preživjela hitac što joj ga je 2012. u glavu ispalio maskirani taliban kako bi je kaznio jer je na svome blogu kritizirala talibanski režim koji ženama zabranjuje školovanje.
Malala Jusafzai i Kailash Satyarthi podijelili su ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir kao branitelji prava djece na obrazovanje i dostojanstven život bez eksploatacije, a priznanje je simbolično i zato što su Pakistanka i Indijac ujedinjeni u borbi za pravo na obrazovanje i protiv ekstremizma, obrazložio je u petak Nobelov odbor svoju odluku. Jagland je istaknuo važnost što su dobitnici državljani dviju velikih susjednih zemalja koje su zbog granične pokrajine Kašmir više puta ratovale i često imale napete odnose.
"Nobelov odbor vidi to kao važnu točku za hindusa i muslimanku, za Indijca i Pakistanku koji su zajedno u borbi za obrazovanje i protiv ekstremizma", rekao je Thorbjeorn Jagland.
"Izračunato je da je danas više od 168 milijuna djece radnika. U 2000. bilo ih je 78 milijuna više. Svijet se približava cilju iskorjenjivanja dječjeg rada", kazao je Jagland.
Satyarthi je predvodio različite oblike mirnih prosvjeda i demonstracija kako bi ukazao na eksploataciju djece na čijem se radu ostvaruje velika financijska zarada. U prvoj reakciji na nagradu poručio je da je nagrada "čast svoj djeci koja još pate u ropstvu, prisilnom radu i kao žrtve trgovine ljudima".
Malala, danas 17-godišnja djevojka koja živi u Velikoj Britaniji gdje je operirana od hica u glavu, bila je školi u petak ujutro kada je Odbor pročitao dobitnike i održat će konferenciju za novinare kasnije tijekom dana, najavila je njezina PR agencija.
Nagrada u vrijednosti 1,1 milijun dolara, bit će dobitnicima uručena na svečanosti 10. prosinca u Oslu, na godišnjicu smrti švedskog industrijalca Alfreda Nobela koji je nagradu temeljio oporukom 1895.
Malala Jusafzai
Malali Jusafzai tek je 17 godina, a u svijetu je poznata kao prvakinja u obrani prava žena na školovanje. Imala je samo 15 godina kada je hrabro istupila protiv talibana koji brane ženama pristup obrazovanju. Nakon talibanskog pokušaja ubojstva i operacije kojojm joj je spašen život Malala nije posustala.
"Teroristi su misli da će promijeniti naše ciljeve i zaustaviti naše ambicije no ništa se nije promijenilo u mojem životu osim što su slabost, strah i beznađe umrli. Rođene su snaga, moć i hrabrost", poručila je lani u govoru u Ujedinjenim narodima.
"Čak i ne mrzim talibana koji je pucao u mene. Čak i da držim oružje u ruci i da je on ispred mene ne bih pucala u njega", rekla je u govoru nevjerojatno zrelom za njezinu dob.
U njezinu zavičaju u dolici Swat u Pakistanu, mnogi na Malalu gledaju s dozom sumnje, straha i zavisti.
U vrijeme nominacija za Nobelovu nagradu lani, društvene mreže vrvjele su uvredljivim porukama poput "Mrzimo Malalu Jusafzai, ona je CIA-in agent", pisalo je na Facebooku.
Malala je već dobitnica brojnih priznanja, a nagrada za ljudska prava koju joj je dodijelila Europska unija jedna je od njoj najdražih.
Danas živi u Birminghamu i svjetski je poznata aktivistica za prava žena na obrazovanje. Odluka Nobelova odbora da nagradu dodijeli njoj simbolična je i zbog otmice djevojčica iz jedne škole u Nigeriji koje su završile u rukama zloglasne islamističke organizacije Boko Haram.
Kailash Satyarthi
Danas 60-godišnji Satyarthi ne uživa planetarnu popularnost popute Malale, no u borbi za prava djece sudjeluje više od 30 godina otkako je 1980., osnovao Bachapan Bachao Andola (Pokret "Spasimo djecu"). Štitio je prava 80.000 djece i žena zaposlenih u indijskim tvornicama koje rade čitav dan i žrtve su nasilja, uključivo seksualnog nasilja.
U prvoj izjavi u petak Satyarthi nije komentirao što je dijeli s Pakistankom, veće je pohvalio napore Indije u borbi za demokraciju.
"Velike su zasluge Indijaca koji se bore da održe demokraciju živom i aktivnom pa je i meni bilo moguće da se borim", rekao je. "Nešto što se rodilo u Indiji preraslo je u svjetsku pojavu te danas postoji globalni pokret protiv dječjeg rada. Nakon ove nagrade osjećam da će ljudi više pozornosti posvetiti djeci u svijetu", rekao je.
Satyarthi je odustao od karijere elektroinženjera 1980. šokiran siromaštvom pojedinih učenika. Pokrenuo je kampanju i osnovao agenciju u kojoj su zajamčene pravične plaće i zabranjen je rad djece u industriji tepiha. Sudjelovao je i u stvaranju nekoliko pokreta za prava djece na školovanje.
U nedavno objavljenom uvodniku napisao je da podaci nevladinih udruga pokazuju da je u Indiji 60 milijuna djece radnika ili 6 posto ukupnog stanovništva.
"Djeca rade ne zato što su im roditelji siromašni, nepismeni, neobrazovani, zbog manjka razvojnih i obrazovanih programa, već u biti zato što poslodavci izvlače golem profit iz dječjeg rada budući da su djeca najjeftinija opcija, ona ponekad rade besplatno", napisao je.
"Djeca rade protuzakonito, a tvrtke se profitom koriste da podmite dužnosnike koji bi takvu pojavu trebali iskorijeniti i tako se stvara zatvoreni krug", napisao je.
U skladu s oporukom Alfreda Nobela, to je jedina nagrada, ujedno i ona koja pobuđuje najviše medijske pozornosti, nagađanja, kontroverzi i rasprava, koja se ne objavljuje u Stockholmu, nego u Oslu.
Dobitnika je proglasio, kao i uvijek, peteročlani norveški odbor za dodjelu nagrade koji imenuje norveški parlament.
Ove je godine na adresu odbora stigao rekordan broj kandidatura, njih 278. Među njima su i američki zviždač Edward Snowden, papa Franjo i Pakistanka Malala Jusafzai.
Uručena Nobelova nagrada za mir: Pozivamo zemlje da odustanu od kemijskog naoružanja
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook