Detaljan opis porasta krajnje desnog ekstremizma diljem Njemačke pruža izvješće koje su za Zakladu Friedrich Ebert izradili stručnjaci Sveučilišta u Bielefeldu.
Svaka 12. osoba u toj zemlji ima ekstremno desni pogled na svijet, pokazalo je istraživanje koje se provodi od 2002. svake druge godine.
U siječnju i veljači ove godine u istraživanje je bilo uključeno gotovo 2000 ispitanika u dobi između 18 i 90 godina.
Osam posto njih ima jasnu ekstremno desnu orijentaciju, što je ozbiljno povećanje u odnosu na prijašnje brojke, naime, u ranijim istraživanjima takav stav pokazivalo je između dva i tri posto ispitanika.
Jedna od najupečatljivijih promjena u posljednjih nekoliko godina je vidljivo širenje ekstremnih uvjerenja izvan tradicionalne njemačke generacijske podjele, objasnila je istraživačica zaklade Franziska Schröter: "Prihvaćanje ekstremno desničarskih stavova vidljivo je u svakoj dobnoj skupini, ovisno o tome koji fenomen promatrate. Zabrinjava nas povratak trenda.“
"Nekada su mladi bili dosljedni demokrati, koji su se zalagali za jednakost umjesto da budu revizionisti i nacionalisti, dok su starije dobne skupine imale više stope ekstremizma. Mislili smo da će nam demografija, globalizacija i političko obrazovanje pomoći, no sada vidimo veće brojke među ljudima srednje dobi, a posebno mladima. Čini se da mladi koji uglavnom nisu iskusili rat ili stvarnu prijetnju diktature u svojim životima, ali koji su pretrpjeli mnogo kriza, naginju ideji da bi više diktature, a manje demokracije moglo pomoći da stvari budu riješene'', kazala je Schröter.
Upozorila je i da je među mladima izražen i zaokret prema seksizmu, homofobiji i transfobiji - pozicijama koje krajnja desnica već dugo prihvaća.
Izvješće dolazi samo nekoliko dana nakon što je policija razbila njemački ogranak Hammerskinsa, dugogodišnje međunarodne organizacije za nadmoć bijele rase koja je nastala u SAD-u. Nju je sada zabranila njemačka vlada, koja je smatra ekstremističkom skupinom koja ilegalno širi rasnu teoriju temeljenu na nacističkoj ideologiji, piše Euronews.
Pod napadom
Porast desnog ekstremizma osjeća se u različitim regijama Njemačke i u različitim područjima nacionalnog života.
Politički kandidati krajnje desnice, posebno oni koji se zalažu za Alternativu za Njemačku, imaju dobre rezultate u anketama i postoji ozbiljna zabrinutost zbog radikaliziranih pripadnika oružanih snaga i policije.
Kao i u mnogim drugim zemljama, pandemija COVID-a dovela je do toga da su se mnogi Nijemci počeli zanimati za radikalne, rasističke i ponekad nasilne teorije zavjere, od kojih se neke slažu oko ideje da državu, pa i svijet, preuzima tajnoviti židovski utjecaj.
Na oprez pozivaju i oni koji su zaduženi za očuvanje spomenika holokausta.
Glasnogovornik Zaklade hamburških memorijala i obrazovnih centara koji obilježavaju žrtve nacističkih zločina, a koja je odgovorna za Memorijal koncentracijskog logora Neuengamme i nekoliko drugih mjesta sjećanja, rekao je za Euronews da je njezino osoblje primijetilo porast incidenata tijekom 2022. i 2023. – osobito je riječ o vandalizmu koji uključuje naljepnice i grafite s nacističkom tematikom.
Direktor Zaklade Oliver von Wrochem, koji je i glasnogovornik radne skupine memorijala koncentracijskih logora u Njemačkoj, upozorio je da su ovi i drugi događaji znakovi uznemirujućeg trenda u njemačkom društvu.
"Mi i ostali spomenici koncentracijskih logora u Njemačkoj sa zabrinutošću primjećujemo da se društveni konsenzus o kulturi sjećanja sve više dovodi u pitanje i postaje krhak zbog normalizacije desničarskog diskursa. To znači da važna moralna ograda u našoj demokraciji pada. Za Zakladu hamburških memorijala i centara za učenje koji obilježavaju žrtve nacističkih zločina, to znači da ćemo se još snažnije pozicionirati u našem radu protiv trenutnog antisemitizma, antiromskih osjećaja, rasizma i mizantropije u bilo kojem obliku'', poručio je von Wrochem.