Australske vlasti eutanizirat će oko 90 lažnih kitova ubojica koji su preživjeli masovno nasukavanje na udaljenoj plaži, a među njima ima i mladih. Naime, tim stručnjaka za očuvanje prirode i veterinara koji se uputio na teren nakon analiziranja situacije rekao je da su složeni uvjeti onemogućili njihovo spašavanje.
Oni su dio skupine od 157 kitova koji su se nasukali u blizini rijeke Arthur, na sjeverozapadu otoka. Ostali su umrli ubrzo nakon nasukavanja.
Tasmanija je bila svjedok niza masovnih nasukanja kitova u posljednjih nekoliko godina, uključujući najgore u zemlji u 2020. godini, ali lažni kitovi ubojice nisu se ondje masovno nasukali više od 50 godina.
"Oči su im otvorene, gledaju me, kao da traže pomoć"
Lažni kitovi ubojice ili crni dupini (Pseudorca crassidens) jedna su od najvećih vrsta dupina na svijetu. Mogu narasti do šest metara i težiti 1,5 tona.
Vlasti su u srijedu priopćile da je jato bilo nasukano na plaži od 24 do 48 sati i da su preživjele životinje već bile pod velikim stresom.
Mještanka Jocelyn Flint otišla je do mjesta nasukavanja u srijedu ujutro nakon što je njezin sin primijetio jato dok je noću bio u ribolovu morskog psa. "Ima mladunčadi... obitelji. Oči su im otvorene, gledaju me, kao da traže pomoć. Ovo je apsolutno užasno", rekla je Flint, prenosi BBC.
Vlasti su i ranije kazale da će biti teška bitka da se bilo koja od životinja spasi. "Prve procjene pokazuju da će ponovno plutanje kitova biti teško zbog nepristupačnosti lokacije, oceanskih uvjeta i izazova dopremanja specijalizirane opreme u udaljeno područje", rekao je medijima glasnogovornik odjela Brendon Clarke.
Velika opasnost
Iako su spasioci uspješno spasili kitove u drugim nedavnim događajima nasukavanja na zapadnoj obali, složenost tog incidenta znači da se iste tehnike ne mogu koristiti.
Timovi su na licu mjesta provjeravali kitove s najboljim izgledima za preživljavanje i pokušavali ih održati na životu dok se raspravljalo o mogućnostima spašavanja. Dobrobit životinja je prioritet, ali u obzir se treba uzeti i zabrinutost oko sigurnosti i dobrobiti spasilačkih timova.
"Imamo uzdizanje plimnih voda i lomljenje valova pa bi pokušaj vraćanja životinja izravno natrag u taj val bio izazovan, a onda bi, naravno, to također predstavljalo golem sigurnosni rizik za naše osoblje. Budući da se radi o velikim životinjama, koje su potencijalno u smrtnom hropcu, i da se mogu uvijati i kretati po plažama, postoji vjerojatnost da će netko biti ozlijeđen", objasnili su stručnjaci.
Morski psi također predstavljaju problem. Vlasti su zamolile građane da izbjegavaju to mjesto jer u blizini gore šumski požari i ograničen je pristup cesti.
Životinje će biti ubijene
Mjestu na kojem su se kitovi nasukali iznimno je teško pristupiti i transportirati bilo kakvu opremu za spašavanje, upozorio je morski biolog Kris Carlyon. "Ovo je vjerojatno najzahtjevnija lokacija koju sam vidio u 16 godina obavljanja ove uloge u Tasmaniji", rekao je.
Tim stručnjaka pokušao je premjestiti dvije životinje i vratiti ih na plutanje, ali nisu uspjeli. "One se samo stalno okreću i vraćaju prema plaži", rekla je Shelley Graham iz Tasmanije za parkove i divlje životinje. "Što su dulje nasukane, to dulje pate. Sve alternativne opcije bile su neuspješne, eutanazija je uvijek posljednje rješenje", rekao je Carlyon.
Očekuje se da će taj težak zadatak, koji uključuje pucanje u životinje, započeti tijekom srijede i nastaviti se u četvrtak. Vlasti još uvijek rade na tome kako se riješiti lešina. Mjesto ima važnu kulturnu baštinu za Aboridžine pa je glasnogovornik ministarstva ranije sugerirao da se možda radi o... puštanju prirode da ide svojim tijekom.
Česta nasukavanja u Tasmaniji
Više od 80 posto nasukavanja australskih kitova događa se u Tasmaniji, i to često na njezinoj zapadnoj obali. Oko 470 kitova pilota ili bjelogrlih dupina nasukalo se južnije u luci Macquarie 2020., a oko 350 ih je umrlo unatoč naporima spašavanja. Još 200 ih se nasukalo u istoj luci 2022.
Kitovi su vrlo društveni sisavci i dobro su poznati po tome što se nasukaju u skupinama jer putuju u velikim, blisko povezanim zajednicama koje se oslanjaju na stalnu komunikaciju.
Postoji niz teorija zašto dolazi do toga. Neki stručnjaci kažu da životinje mogu postati dezorijentirane nakon što prate ribu koju love do obale, a drugi smatraju da pojedinac može zabunom dovesti cijele grupe do obale.