"Ovo je dobar dan za Finsku i Švedsku i dobar dan za NATO", rekao je Jens Stoltenberg novinarima u zajedničkoj izjavi za medije sa švedskim i finskim ministrima vanjskih poslova.
"Ovo je doista povijesni trenutak", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. "Sa 32 nacije za stolom, bit ćemo još jači, a naši će ljudi biti još sigurniji dok se suočavamo s najvećom sigurnosnom krizom u desetljećima", dodao je.
Protokol znači da Helsinki i Stockholm mogu sudjelovati na sastancima NATO-a i imati veći pristup obavještajnim podacima, ali neće biti zaštićeni obrambenom klauzulom NATO-a da je napad na jednog saveznika napad na sve do ratifikacije. To će vjerojatno trajati do godinu dana.
Glavni tajnik NATO-a govorio je uoči sastanka na kojem su veleposlanici 30 država članica NATO-a potpisati pristupne protokole za dvije nordijske zemlje.
"Neizmjerno smo zahvalni za svu snažnu potporu koju je naše pristupanje dobilo od saveznika", rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde.
"Uvjereni smo da bi naše članstvo ojačalo NATO i doprinijelo stabilnosti u euroatlantskom području", dodala je.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači, Švedska i Finska paralelno su objavile svoju namjeru da odustanu od svog neutralnog statusa i postanu dio NATO-a.
Samit NATO-a u Madridu prošli je tjedan podržao taj potez upućivanjem pozivnica dvjema zemljama nakon što je Turska dobila ustupke zbog zabrinutosti koju je izrazila i američko obećanje da će dobiti nove ratne zrakoplove.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužio je Švedsku i Finsku da su utočišta za kurdske militante koje on želi slomiti te da promiču "terorizam".
Također je zatražio da ukinu embargo na oružje uveden zbog turskog vojnog upada u Siriju 2019.
Međutim, rekao je da još uvijek može blokirati članstvo Švedske i Finske ako ne ispune svoja obećanja, od kojih neka nisu otkrivena, poput mogućih sporazuma o izručenju.