Nova Kaledonija

Otok pod izvanrednim stanjem, tisuće turista zarobljene, stigao i predsjednik: "Pokrećemo nove velike operacije"

Šest osoba ubijeno je u neredima koji su počeli prije više od tjedan dana i iza kojih su ostale opljačkane trgovine te zapaljeni automobili i poslovni objekti.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u četvrtak da će policijska pojačanja ostati u Novoj Kaledoniji koliko god bude potrebno nakon što je stigao na francuski pacifički otok s ciljem okončanja smrtonosnih nereda koji su izbili zbog sporne izborne reforme.

"U nadolazećim satima i danima bit će zakazane velike nove operacije gdje je to potrebno, a republikanski poredak u cijelosti će biti ponovno uspostavljen jer drugog izbora nema", rekao je Macron tijekom sastanka s političkim i poslovnim čelnicima otoka.

Pročitajte i ovo Krvave i pretučene UZNEMIRUJUĆI VIDEO Objavljena snimka Hamasovih militanata kako maltretiraju izraelske vojnikinje: "Ovo su cionistkinje, tako ste lijepe"

S obzirom na to da je otok pod izvanrednim stanjem, Macron je rekao da će dodatno osiguranje od ukupno 3000 ljudi ostati čak i tijekom Olimpijskih igara u Parizu, ako bude potrebno.

"Vjerujem da izvanredno stanje ne bi trebalo biti produljeno", rekao je te dodao da će ono biti ukinuto tek kada prosvjednici uklone barikade s cesta.

Pročitajte i ovo Službe na terenu FOTO Prizori s mjesta teške prometne nesreće u Sesvetama, ima ozlijeđenih: "Vrištali su od bolova. Vozač je bio u nesvijesti"

Prosvjednici se boje da će izborna reforma, koju su već usvojili zakonodavci u matičnoj Francuskoj, udaljenoj oko 16.000 kilometara, razrijediti glasove autohtonih Kanaka, koji čine 40 posto populacije otoka od 270.000 ljudi, i otežati prolazak bilo kojeg budućeg referenduma o neovisnosti.

Na sva tri referenduma o neovisnosti, održana 2018., 2020. i 2021. godine stanovnici su glasali za ostanak u sastavu Francuske. No pokret za neovisnost bojkotirao je posljednje glasanje i najavio da ne kani prihvatiti rezultate.

S obzirom na to da je riječ o ustavnoj reformi, za njezino usvajanje potreban je sastanak obaju domova parlamenta, a Macron tek treba najaviti datum za to.

Politički čelnici autohtonih Kanaka pridružili su se sastanku s Macronom, uključujući predsjednika vlade Nove Kaledonije Louisa Mapoua i predsjednika njezina Kongresa Rocha Wamytana, koji je bio potpisnik Sporazuma iz Noumee iz 1998., koji je okončao desetljeće nasilja i zacrtao put do postupne autonomije.

Macron je rekao da je cilj sastanka, koji uključuje i francuske lojaliste, bio vratiti sve strane za stol.

Macron je ranije u četvrtak rekao novinarima da će povratak miru i sigurnosti biti prioriteti njegova putovanja te da će se pozabaviti najosjetljivijim političkim pitanjima Nove Kaledonije.

Suradnici kažu da Macron nema unaprijed smišljen plan i da će razgovarati sa svim stranama o obnovi nakon nereda, kao i o politici, ali je malo vjerojatno da će žuriti s bilo kojom važnom odlukom.

Francuska je anektirala Novu Kaledoniju 1853. i koloniji dala status prekomorskog teritorija 1946. Treći je svjetski rudar nikla, ali sektor je u krizi i svaki peti stanovnik živi ispod praga siromaštva.

Tisuće turista ostale su zarobljene zbog nemira, a Francuska, Australija i Novi Zeland organiziraju letove kako bi evakuirali stotine ljudi.

1/4 >> Pogledaji ovu galeriju
Hrvatska Profesorica i učenici stvorili glazbeni fenomen: "Potencijal među mladima je velik, sve kreće od pojedinca jer je sustav trom"