Kineska vladajuća Komunistička partija kaže da je Tajvan dio njezina teritorija, iako ga nikada nije kontrolirao, te je obećala da će zauzeti otok, ako bude potrebno i silom.
Vježbe koje su počele rano ujutro u četvrtak i koje će okružiti Tajvan predstavljaju prvi pravi test za novoizabranog Lai Ching-tea.
Kineska Narodna oslobodilačka vojska (PLA) priopćila je da je pokrenula zajedničke vojne vježbe koje uključuju kopnenu vojsku, mornaricu, zrakoplovstvo i raketne snage u područjima oko Tajvana u četvrtak u 7:45, piše CNN.
Pogledaj na Twitteru
Vježbe se izvode u Tajvanskom tjesnacu koji odvaja otok od Kine. Također odvijaju u područjima oko tajvanskih udaljenih otoka Kinmen, Matsu, Wuqiu i Dongyin, koji se nalaze tik uz jugoistočnu obalu Kine, stoji u priopćenju Zapovjedništva istočnog ratišta PLA-a.
Mornarički pukovnik PLA-a Li Xi, glasnogovornik zapovjedništva, nazvao je vježbe snažnom kaznom za separatističke poteze snaga za neovisnost Tajvana i ozbiljnim upozorenjem protiv uplitanja i provokacija vanjskih sila.
Tajvanskog Laija Peking naziva opasnim separatistom zbog zalaganja za suverenitet. Peking je osudio Laijev inauguracijski govor tijekom kojeg je pozvao Kinu da prestane sa zastrašivanjem Tajvana.
Tajvansko ministarstvo obrane osudilo je kineske vježbe kao "iracionalne provokacije i akcije koje podrivaju regionalni mir i stabilnost".
U novom priopćenju ministarstvo je reklo da je poslalo pomorske, zračne i kopnene snage kao odgovor na vježbe.
“Ostajemo čvrsti i suzdržani. Ne tražimo sukobe, ali nećemo ni bježati od njih. Imamo samopouzdanja da zaštitimo našu nacionalnu sigurnost,” rečeno je.
"Žalosno je vidjeti kako Kina jednostranim vojnim provokacijama prijeti tajvanskoj demokraciji i slobodi te regionalnom miru i stabilnosti. Suočeni smo s vanjskim izazovima i prijetnjama, ali ćemo nastaviti braniti demokraciju i zaštititi nacionalnu sigurnost", rekla je glasnogovornica tajvanskog predsjednika Karen Kuo.
BBC naglašava da Kina prvi put simulira opći napad na otoku, a također prvi put su kao mete vježbi označeni mali tajvanski otoci koji su blizu obala Kine.
Pod čelnikom Xi Jinpingom Kina je pojačala diplomatski, ekonomski i vojni pritisak na Tajvan dok otočna demokracija jača neformalne veze sa Sjedinjenim Državama.
U kolovozu 2022. Kina je organizirala velike ratne operacije oko Tajvana kako bi pokazala svoje nezadovoljstvo posjetom tadašnje predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Taipeiju. Peking je ispalio projektile u vode koje okružuju otok i simulirao blokadu borbenim zrakoplovima i ratnim brodovima, što je bila najveća demonstracija sile u posljednjih nekoliko godina.
Kineski ratni zrakoplovi sada redovito ulaze u tajvansku identifikacijsku zonu protuzračne obrane (ADIZ) te preko Srednje linije u Tajvanskom tjesnacu – neformalne točke razgraničenja koju Peking ne priznaje, ali ju je do posljednjih godina uglavnom poštovao.
Peking je također vršio pritisak na Laija uoči njegove inauguracije. Dana 15. svibnja, nekoliko dana prije nego što je Lai preuzeo dužnost, tajvanske vlasti rekle su da su otkrile 45 kineskih vojnih zrakoplova oko Tajvana, najveći broj u jednom danu ove godine.
Evan A. Feigenbaum, potpredsjednik za studije Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir, najnovije kineske vježbe naziva "taktikom zastrašivanja, ali ne i znakom neizbježnog rata".
Neki obrambeni stručnjaci komentirali su da naziv najnovijih kineskih vojnih vježbi "Joint Sword-2024A" sugerira da bi još jedan krug vježbi mogao uslijediti kasnije ove godine.