Sporazum o razdruživanju između Europske unije i Velike Britanije uključuje britansko plaćanje izlaska od oko 38 milijardi eura te uzajamna jamstva građanima u Velikoj Britaniji i EU.
Glavna razlika odnosi se na Sjevernu Irsku. Ona će ostati usklađena s jedinstvenim europskim tržištem i primjenjivati odgovarajuća europska pravila kako bi se izbjegla tvrda granica na irskom otoku. Istodobno će biti i dio britanskog carinskog teritorija. Zajednička britansko-europska komisija će odlučivati koje robe bi mogle ući na europsko tržište, a Britanija će u ime Bruxellesa prikupljati namete.
Europsko je vijeće donijelo jednoglasnu odluku kojom šefovi država i vlada svih zemalja članica EU prihvaćaju postignuti dogovor između EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva.
Dogovor još treba proučiti
Iz Bruxellesa je reporterka Ivana Petrović za Dnevnik Nove TV izvijestila da je Angela Merkel kazala da taj dogovor treba proučiti.
''U svakom slučaju, procedura sada teče dalje. Sporazum sad treba ratificirati Europski parlament, no ona ključna borba će se odigrati u subotu u britanskom parlamentu. Sve ovisi o tome hoće li britanski parlament, u kojem torijevci Borisa Johnsona sada čine manjinu, prihvatiti ovaj dogovor ili ne.
Šef laburista Jeremy Corbyn, prema prvim rekacijama, kaže da oni to neće prihvatiti, da je to dogovor koji smanjuje prava radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu i da je to dogovor koji njihovo nacionalno bogatstvo na neki način predaje američkim tvrtkama i dovodi u pitanje morsku granicu između Irske i Ujedinjenog Kraljevstva u dijelu irskih voda.
Također, stranka koja bi Borisu Johnsonu mogla pomoći sa svojih 10 glasova su sjevernoirski unionisti. Međutim, njihova šefica oglasila se i rekla da ni za njih to nije prihvatljivo. Dakle, ključ sada drži britanski parlament, unatoč tome što se Johnson sada nada da će se, kada prouče dogovor, složiti i da će svi zajedno glasati 'za'. Teško je vjerovati u takvu jednu romantičnu sliku nakon dvije-tri godine duboke podijeljenosti u britanskoj javnosti, a i prijepora unutar same Europske unije.
I premijer Andrej Plenković je komentirao brexit. On ga doista dobro poznaje. Rekao je da je velika šteta što Ujedinjeno Kraljevstvo želi izaći uz EU-a, da je to jedna velika i moćna zemlja koja ima Commonwealth, dakle još uvijek najveću političku jedinicu u svijetu, ali kako je rekao, i tu se s njim slažem, koja nije uvijek konstruktivno raspravljala unutar EU-a.
Zapravo ju je EU čitavo ovo vrijeme od ulaska Ujedinjenog Kraljevstva u zajednicu mazila do te mjere da su čak u novom aktu unije, u Lisabonskom ugovoru, dali izuzeće Ujedinjenom Kraljevstvu iz četiri najbitnija poglavlja zajedničke pravne stečevine. Išlo se i do tog paradoksa da je u vrijeme Barrosove komisije zajednička visoka povjerenica za vanjsku i sigurnosnu politiku bila Lady Ashton koja je Britanka, koja dolazi iz zemlje članice koja ima izuzeće upravo iz toga.
Moram priznati da nas sve ovo pomalo vraća dvije godine unatrag i, kada razmišljamo zbog čega uopće Velika Britanija izlazi iz EU-a, rekla bih baš kao i britanski kolega – ne znamo zašto jer sve što je već i bivšem premijeru obećavano, to sve već Ujedinjeno Kraljevstvo ima u temeljnom aktu Unije. Vidjet ćemo kako će se to razriješiti'', zaključuje Ivana Petrović.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr