"Od preko milijun izbjeglica koje su u Njemačku stigle nakon veljače prošle godine, 44 posto namjerava dugotrajno ostati u zemlji, što je pet posto više nego prilikom posljednjeg ispitivanja u ljeto prošle godine", priopćila je Julija Kosjakova, voditeljica projekta "Migracija, integracije i istraživanje međunarodnog tržišta rada" Instituta za istraživanje rada iz Nuernberga (IAB).
Od onih koji ne namjeravaju trajno ostati u Njemačkoj njih 38 posto se želi vratiti u Ukrajinu, a 30 posto želi "zadržati prisni odnos s Njemačkom", što znači djelomice ovdje živjeti. To se posebice odnosi na one izbjeglice čiji partner još živi u Ukrajini.
Stopa zaposlenosti se s 18 posto samo minimalno povećala od posljednjeg ispitivanja. Autori studije to povezuju s činjenicom da velika većina Ukrajinca trenutno pohađa integracijske tečajeve te da nije dostupna tržištu rada. I stopa onih koji uče njemački jezik je s preko tri četvrtine vrlo visoka.
Dvije trećine ispitanih, koji početkom ove godine još nisu imali zaposlenje, namjeravaju tijekom godine započeti s radom. Od milijun izbjeglica koje su stigle u Njemačku tijekom prošle godine oko jedne trećine su djeca. Prema ispitivanjima, većina djece se u Njemačkoj osjeća dobro.
Autori studije su od njemačke vlade zatražile produljenje specijalnog statusa ukrajinskih izbjeglica i nakon svibnja 2024. i pružanje trajnije perspektive ostanka u Njemačkoj.
Do kraja godine bi na snagu trebao stupiti i novi njemački zakon o useljavanju koji bi trebao olakšati useljavanje kvalificirane radne snage u Njemačku, od čega bi mogle profitirati i izbjeglice iz Ukrajine koje se odluče za ostanak u Njemačkoj.