Kad je Lucas prvi put čuo zaglušujuću eksploziju, zvučalo je kao da se auto upravo zabio u njegovu kuću.
Ubrzo je postalo jasno, dok su se on i njegovi susjedi okupili vani usred noći u veljači, da je pizzerija preko puta bila meta bombaškog napada - još jedno poglavlje u ratu protiv droge koji muči drugi po veličini belgijski grad.
Policija je stigla na lice mjesta uvježbanom preciznošću koja je istovremeno bila umirujuća i duboko uznemirujuća. "Jesmo li već stigli do trenutka kada je odgovaranje na ovo postalo rutinski posao hitnih službi?" upitao je Lucas, koji ne želi detaljnije otkrivanje svojega identiteta.
Dom druge najveće teretne luke u Europi, Antwerpen, postao je glavna ulazna točka za drogu, posebno kokain koji dolazi iz Latinske Amerike, a ratovi za teritorij prelili su se na njegove ulice. U Antwerpenu je lani zabilježena 81 pucnjava i eksplozija povezana s drogom te još 25 samo u prvih pet mjeseci ove godine, uključujući pucnjavu u siječnju u kojoj je ubijena 11-godišnja nećakinja čovjeka kojeg se smatra dijelom narkomiljea.
Za gradonačelnika Antwerpena Barta De Wevera, porast nasilja je i kriza i prilika. Kao čelniku nacionalističkog Novog flamanskog saveza (N-VA), to mu daje oružje kojim će prije nacionalnih izbora iduće godine napadati belgijsku saveznu vladu, koju optužuje da odbacuje to pitanje kao lokalni problem.
Prijetnju koju predstavlja krijumčarenje droge smatra mnogo većom od terorističke krize 2016. godine. Nasilje u njegovu gradu, rekao je za Politico, samo je vrh ledenog brijega, dok kriminalci ponovno ulažu svoj nezakoniti novac u formalnu ekonomiju, šireći svoj utjecaj u zemljama diljem kontinenta: ''Europa ima problem i trebala bi se probuditi.''
Rekordni brojevi
De Wever je važnost Antwerpena, između ostalog, poznatog i kao središte svjetske industrije dijamanata, za trgovinu drogom pripisao njegovom položaju – povezan je sa Sjevernim morem, samo je 40 minuta vožnje od Bruxellesa i blizu nekima od najvećih njemačkih industrijskih središta: ''Mi smo najvažniji lučki grad za svu trgovinu koja dolazi iz Latinske Amerike. Mi smo prva luka pristajanja. Ali za one koji se trude švercati, to je nevjerojatno korisno.''
Prošle godine belgijske vlasti su zaplijenile rekordnih 110 tona kokaina u luci, gotovo 14 puta više nego što je zaplijenjeno 2014. i više nego dvostruko više od količine zaplijenjene u obližnjoj nizozemskoj luci Rotterdam. Grad je također bio na vrhu europske ljestvice po konzumaciji kokaina - koji je postao "kul droga za mlade urbane stanovnike", našalio se De Wever.
Kokain se nabavlja u zemljama poput Ekvadora ili Kolumbije, rekla je belgijska ministrica unutarnjih poslova Annelies Verlinden, u područjima koja je napustila vlada gdje neki ljudi nemaju "ništa osim uzgoja kokaina". Pošiljke zatim prelaze Atlantik skrivene na kontejnerskim brodovima.
Do 2021. kontrole u luci bile su slabe: samo jedan od 42 kontejnera skenirali su carinici što je potaknulo vlasti da izađu s planom da se provjere barem kontejneri koji su "visokog rizika". Borbu protiv trgovine drogom u samim lukama podržava namjenska pomorska policija, za koju De Wever kaže da nema dovoljno osoblja.
''Novac od droge infiltrira se u lokalno gospodarstvo, trujući dijelove gradskog maloprodajnog sektora'', rekao je De Wever.
Lucas, koji živi preko puta bombom raznesene pizzerije, primijetio je da je Gradsko vijeće ponekad znalo narediti zatvaranje barova, restorana i trgovina preko noći: ''Mjesta su to gdje izvana sve izgleda u redu, ali ih nitko nikada ne posjećuje. I tada znaš da su tu događa nešto više od samog lošeg poslovanja.''
''Oni se infiltriraju u naša društva''
Catherine De Bolle, šefica Europola, upozorila je ranije da narkobande žele korumpirati lokalne vlade, sudove i policiju. "Oni se infiltriraju u naša društva. Oni žele odlučivati o velikim pitanjima u našem društvu.''
Nad Antwerpenom se nadvija primjer Nizozemske, poprišta visokoprofilnih ubojstava povezanih s drogom, uključujući ubojstvo nizozemskog kriminalističkog reportera Petera R. De Vriesa i odvjetnika Derka Wiersuma. Takav scenarij je "bliska budućnost" grada, rekao je De Wever: ''U jednom trenutku će biti nevinih žrtava.''
De Weverova kampanja problem je gurnula i na nacionalni i međunarodni dnevni red.
Pažnju belgijske vlade privukla je smrt 11-godišnje djevojčice. Prijetnje narkobandi natjerale su i ministra pravosuđa Vincenta Van Quickenbornea i njegovu obitelj da se dvaput skloni u sigurnu kuću u rujnu i prosincu prošle godine.
U veljači je savezna vlada osnažila pomorsku policiju prebacivanjem 70 sigurnosnih agenata koji su čuvali obližnje nuklearno postrojenje. Također je potpisan ugovor o dodatnoj opremi za skeniranje za carinske agente i imenovana je nacionalna povjerenica za droge Ina Van Wymersch, čiji će prvi posao biti uhvatiti se u koštac s problemom koji je poprimio velike razmjere.
"Mapiranje stečene kriminalne imovine i predviđanje da bi određeni ljudi mogli biti uključeni u kriminalne radnje, to je nešto čime bismo se mogli pozabaviti kroz pripremu politike", rekla je Verlinden.
Stvaranje novog bloka
Imenovanje povjerenice također je dalo novo lice naporima da se obuzdaju narkobande, a ona je pokušala privući pozornost šire publike tvrdeći u jednom od svojih prvih intervjua na novom poslu da ''tko god puši joint, financira zločinačku organizaciju.''
Belgija se također udružila s Nizozemskom u prekograničnoj borbi protiv nasilja u drogama. Većina osumnjičenih za nasilje povezano s drogom koji su se mogli zaustaviti u Antwerpenu bili su nizozemskog podrijetla, rekao je De Wever. Od početka 2022. lokalna policija provela je više od 1600 uhićenja zbog dilanja droge i oko 85 zbog nasilja povezanog s drogom.
Tijela za provođenje zakona također su oprezna u pogledu onoga što nazivaju "efektom vodenog kreveta" - kad napad na jedan lučki grad samo premjesti problem u drugi. U lipnju su se predstavnici šest zemalja EU-a s velikim lukama - Belgije, Nizozemske, Francuske, Italije, Njemačke i Španjolske - sastali u Antwerpenu kako bi koordinirali borbu protiv organiziranog kriminala.
Belgija planira ovu temu postaviti kao prioritet kada preuzme predsjedanje Vijećem Europske unije u prvoj polovici iduće godine. I Europska komisija također želi igrati ulogu. ''Moramo povezati točke i osigurati da se zločinačke skupine odmah ne presele u drugu luku, ako se mjere poduzmu u jednoj luci'', rekla je povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson u intervjuu na marginama antwerpenskog samita.
Belgija se također nada da bi blok mogao olakšati izručenje narkobossova, koji vode neke od organizacija iz zemalja poput Emirata i Maroka, gdje su kriminalci ponekad uhićeni samo da bi bili pušteni uz jamčevinu.
"Ako ne probijemo taj sustav", upozorila je povjerenica, "onda mogu nastaviti pozivati iz Dubaija ljude na terenu - bacite još jednu bombu tamo, i još jednu granatu tamo.''