Pluća Zemlje. Reguliraju ciklus vode, proizvode čisti zrak i sprečavaju eroziju tla. U njima je smješteno 80 posto svjetske biološke raznolikosti. Pružaju staništa raznim životinjskim vrstama, koja bi bez njih izumrla, a procjenjuje se i da osnovna egzistencija najmanje gotovo dvije milijarde ljudi ovisi upravo o njima - šumama. Teško stradavaju u požarima, nezakonita sječa dodatno pogoršava situacija, a iznimno veliki problem deforestacije je krčenje šuma zbog širenja poljoprivrednog zemljišta, koje se odvija alarmantnom brzinom, a zbog toga su ugrožena i ljudska prava.
Osim što smanjuju rizike od prirodnih katastrofa i pomažu u umjerenoj temperaturi zraka i tla, šume u svakom pogledu utječu na kvalitetu života i na to očigledno treba kontinuirano podsjećati mnoge, pa tako i Europsku komisiju koja je izazvala zabrinutost, a kod nekih i bijes jednim od svojih posljednjih poteza.
Izvršno tijelo Europske unije odgodilo je, opet, za još najmanje 12 mjeseci Zakon o krčenju šuma. Europska komisija je popustila pod pritiskom poduzeća i početkom listopada predložila da se uredba koja se trebala početi primjenjivati 30. prosinca 2024. odgodi za 30. prosinca 2025. za velika poduzeća i 30. lipnja 2026. za mikro i mala poduzeća. Odgoda primjene je razotkrila duboke podjele između onih koji smatraju da je zakon ključan za borbu protiv klimatskih promjena i onih koji vjeruju da poslovni sektor treba više vremena za prilagodbu.
Uredba o krčenju šuma donesena je 2023. godine i regulira ulazak robe na tržište EU-a koja doprinosi globalnoj deforestaciji i degradaciji šuma te izvoz takve robe s toga tržišta. Prema Uredbi, dobavljači palmina ulja, kakaa, kave, gume i govedine morali bi dokazati da njihova proizvodnja nije uzrokovala krčenje šuma. Pravila bi se primjenjivala i na proizvode kao što su čokolada, pokućstvo, tiskani papir i odabrani derivati na bazi palmina ulja.
Zakon je trebao stupiti na snagu 30. prosinca ove godine, a nepoštivanje bi značilo zabranu prodaje na tržištima EU-a. No, nakon višemjesečnih zahtjeva poslovnih i poljoprivrednih lobija te ključnih trgovinskih partnera EU-a, uključujući SAD i Brazil, uslijedila je nova odgoda. Dokumentacija Komisije uz odgodu uključuje i dodatne smjernice i okvir za jačanje međunarodne suradnje, koji bi trebali pomoći proizvođačima, trgovinskim partnerima i vladama EU-a u pripremi za provedbu novog zakonodavnog režima.
Neki od šume ne vide drvo
Prema podacima EK-a, u posljednjih 60-ak godina uništeno je više od polovine tropskih šuma u svijetu. Ukupno se oko 13 milijuna hektara šume krči svake godine i gotovo se sve to događa upravo u tropskim šumama. Upravo je proizvodnja soje, govedine i palmina ulja odgovorna za gotovo 80 posto globalnog krčenja šuma. Stručnjaci i aktivisti napominju kako je važno da se, kako bi se izbjeglo prebacivanje uništenja prirode na druga vitalna prirodna staništa, mora zaštititi također i travnjake, savane i močvare.
Više od 140 zemalja na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama održanoj 2021. u Glasgowu obećalo je da će obustaviti krčenje. No posljednji podaci pokazuju da je samo lani izgubljeno 6,37 milijuna hektara šuma, što ukazuje na to da ti napori znatno zaostaju za predviđenim. Prema Deklaraciji o šumama - najnovijem izvješću istraživačkih organizacija i skupina civilnog društva u 2023. uništeno je šumsko područje površine velike gotovo poput Irske.
Procjena Deklaracije o šumama sveobuhvatan je napor koji predvode civilna društva, a svrha joj je procijeniti zajednički napredak o globalnim ciljevima u području šuma. U procjeni Deklaracije ističe se da je globalno krčenje šuma i dalje 45 posto veće od razine potrebne za postizanje međunarodnih ciljeva, što upućuje na to da svijet daleko zaostaje za obvezom zaustavljanja deforestacije do 2030.
Prema izvješću, napredak prema "nultoj stopi deforestacije" prati se kroz privremene ciljeve postavljene do 2030., koji se uspoređuju sa stvarnim stopama uklanjanja šuma. Gotovo 96 posto ukupnog krčenja šuma odvija se u tropskim regijama, a u gotovo svim tim područjima nisu realizirani godišnji ciljevi. Poljoprivreda, izgradnja cesta, požari i komercijalna sječa drva navode se kao primarni uzroci krčenja šuma u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i na Karibima. Samo je Oceanija ispunila svoj cilj za prošlu godinu.
No, promjena smjera jest moguća, smatra Ivan Palmegiani iz organizacije Climate Focus, jedan od vodećih autora izvješća, koji naglašava da industrijalizirane zemlje moraju razmisliti o vlastitome prekomjernom krčenju šuma i podržati zemlje koje su njima bogate da uspiju u svojim naporima za njihovim očuvanjem.
''Von der Leyen je mogla sama uzeti motornu pilu''
Zakon o krčenju šume koji je Europska komisija odgodila usvojen je još u prosincu 2022., ali Komisiji je trebalo previše vremena da izda potrebne dokumente za njegovu provedbu. Šume su ključne za borbu protiv klimatskih promjena jer apsorbiraju ugljik i čuvaju biološku raznolikost te je Greenpeace EU zakon nazvao jednim od najvažnijih postignuća Europskog zelenog plana, ključnog projekta prvog mandata predsjednice EK-a Ursule von der Leyen.
''Von der Leyen je mogla sama uzeti motornu pilu'', poručio je direktor Greenpeaceove politike zaštite šuma Sébastien Risso i za Euronews upozorio da ljudi u Europi ne žele proizvode koji su povezani s krčenjem šuma na policama svojih trgovina, ali da će ova odgoda omogućiti upravo to još barem godinu dana.
Najveća politička grupacija u Europskom parlamentu, Europska pučka stranka (EPP), snažno se zalagala za odgodu zakona odmah nakon izbora za Europski parlament u lipnju ove godine. Njemački zastupnik Peter Liese (EPP) izjavio je da bi stupanje zakona na snagu u prosincu 2024. uzrokovalo neodgovorni kaos zbog nejasnih uvjeta primjene. Odgodu je podržao njemački ministar poljoprivrede Cem Özdemir, koji je poručio da je važno osigurati dovoljno vremena za pripremu europskih tvrtki i država članica, ali i zemalja proizvođača i naglasio da sadržaj Zakona mora ostati nepromijenjen.
Švedska udruga šumarske industrije (SFIF), koja predstavlja tvrtke koje prerađuju drvo u obnovljive materijale, pozdravila je odgodu i pozvala Europsko vijeće i Parlament da što prije usvoje prijedlog Komisije. Naglasili su da je potrebno hitno pojašnjenje kako će sustavi sljedivosti raditi u industrijskim postrojenjima. Unatoč odgodi njemački Odbor za nadzor šuma (FSC) pozvao je sve tvrtke da odgodu ne shvate kao smanjenje obveze i naglasio da i dalje podržava tržište u kojem nema proizvoda povezanih s krčenjem šuma.
Međutim, Nicole Polsterer, aktivistkinja organizacije Fern za zaštitu šuma i ljudskih prava, oštro je kritizirala ovu odluku i optužila von der Leyen za popuštanje pod pritiskom: ''Ovo je neprihvatljivo, pogotovo kada su mnoge druge tvrtke uložile vrijeme i novac kako bi bile spremne.'' I nizozemski zastupnik Zelenih Gerben-Jan Gerbrandy optužio je von der Leyen da namjerno uništava vlastiti Zeleni plan i kritizirao Komisiju zbog neuspjeha u pravovremenoj provedbi zakona, a slične stavove iznio je i njemački zastupnik iz grupacije Socijalista i demokrata Bernd Lange, koji je odluku o odgodi nazvao sramotnom.
Odgoda kao tragedija, ali promjena jest moguća
Mnoge brine kako će novi procesi certifikacije i usklađenosti funkcionirati nakon što propis bude na snazi. "Potrebna nam je jasnoća o tome kako će pošiljke ulaziti u Europu, postupci certificiranja i tko će pružiti potrebne informacije", ističe za Euronews Anne Pauwels, generalna direktorica belgijske logističke tvrtke Vollers sa sjedištem u Antwerpenu.
Ta kompanija koja rukuje velikim količinama kakaovca za multinacionalne korporacije – samo u 2022. i 2023. tvrtka je pretovarila 200.000 tona kakaovca, uglavnom iz zapadne Afrike, te više od 111.000 tona kave - jedna je od onih koje su lobirale za više pripreme i ne krije zadovoljstvo odgodom.
Međutim, ekolozi upozoravaju da bi svako odgađanje rješavanja krčenja šuma moglo imati dugoročne posljedice za planet. EU je posebno kritizirana zbog svoje uloge u globalnoj deforestaciji. Procjene sugeriraju da je odgovorna za krčenje šuma na više od 2480 četvornih kilometara godišnje, što je područje veličine gotovo Luksemburga.
EU je drugi najveći uvoznik proizvoda povezanih s krčenjem šuma nakon Kine, upozorava stručnjak za održive opskrbne lance u nevladinoj organizaciji ClientEarth Michael Rice i pojašnjava: "To ne znači da EU izravno siječe šume, ali značajan dio proizvoda koje uvozi proizveden je na račun svjetskih šuma."
Njemačka zastupnica Zelenih u EP-u Anna Cavazzini odgodu je nazvala tragedijom, naime, kako je upozorila u razgovoru za Euronews: "Trenutno smo u globalnoj krizi krčenja šuma. Šumski požari uništavaju Amazonu, uništavaju životinje, uništavaju sredstva za život autohtonih ljudi i svi znamo da su nam šume potrebne za našu budućnost.''
"Samo nas šest godina dijeli od kritičnog globalnog roka za okončanje krčenja šuma, a šume se nastavljaju sjeći, degradirati i paliti alarmantnom brzinom“, upozorava Palmegiani.
Kao dobar primjer Erin D. Matson, viša konzultantica u Climate Focusu i koautorica izvješća, za Guardian je istaknula brazilsku Amazonu, gdje je nova vlada predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve smanjila krčenje šuma za 62 posto u prvoj godini: ''Kad su uspostavljeni pravi uvjeti, zemlje vide veliki napredak. Sljedeće godine, ako se ekonomski ili politički uvjeti promijene, gubitak šuma može se vratiti. U konačnici, kako bismo ispunili globalne ciljeve zaštite šuma, zaštitu šuma moramo učiniti imunom na političke i ekonomske hirove.''