Kristof Kolumbo, pomorac iz 15. stoljeća, bio je sefardski židov iz Španjolske, a njegovi posmrtni ostaci nalaze se u katedrali u Sevilli, izvijestili su španjolski znanstvenici.
Porijeklo istraživača koji je otvorio Europljanima put za osvajanje Sjeverne i Južne Amerike stoljećima je nepoznanica. Najčešća teorija jest da je bio iz Genove, lučkog grada na sjeveru Italije.
Dominikanska Republika tvrdi da se njegove kosti nalaze u glavnom gradu Santo Domingu gdje je Kolumbo bio pristao brodom i gdje je htio da se posmrtno prenesu njegovi ostaci.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Granadi, predvođeni forenzičarem Miguelom Llorenteom, ustvrdili su međutim da je Kolumbo bio sefardski židov i da su njegove kosti bile dopremljene u Sevillu.
U subotu navečer, u povodu Nacionalnog dana Španjolske koji se obilježava na dan kada je slavni pomorac u službi španjolske kraljevine otkrio Ameriku, prikazan je na javnoj televiziji dokumentarni film sa zaključcima studije Sveučilišta u Granadi koja će biti detaljno predstavljena krajem studenoga.
Znanstvenici kažu da su 22 godine provodili istraživanje analizirajući kosti u katedrali u Sevilli i genetski materijal.
"Imamo DNK Kristofa Kolumba, vrlo djelomičan, ali dovoljan. Imamo DNK Hernanda Kolumba, njegovog sina", rekao je Lorente u dokumentarcu "Kolumbov DNK: Pravo porijeklo" premijerno prikazanom na TVE.
"I u Y kromosomu (muškom) i u mitohondrijskoj DNK (koju prenosi majka) Hernanda postoje osobine kompatibilne sa židovskim podrijetlom", dodao je.
Oko 300.000 židova živjelo je u Španjolskoj prije nego što su katolički monarsi Isabella i Ferdinand naredili židovima i muslimanima da prijeđu na katoličku vjeru ili da napuste zemlju. Mnogi su se nastanili diljem svijeta. Riječ Sefard dolazi od Sefarad ili Španjolska na hebrejskom.
Nakon analize 25 mogućih mjesta, Lorente smatra da je jedino moguće da je Kolumbo rođen na zapadnom Mediteranu, vjerojatno u Aragonu, Balearskim otocima ili Kataloniji, autonomnim pokrajinama današnje Španjolske.
Istraživanje o Kolumbovoj nacionalnosti bilo je komplicirano nizom čimbenika, uključujući veliku količinu podataka, ali "ishod je gotovo apsolutno pouzdan", tvrdi Lorente.
Povjesničari i istraživači su prošlih desetljeća iznijeli brojne teorije prema kojima je Kolumbo bio Talijan, Hrvat, Bask, Portugalac, a spominjale su se i druge nacije. S Hrvatskom je povezivan zbog Mletačke Republike prisutne u to vrijeme na Jadranu i njenog pomorskog konkurenta Genovske Republike.
Doplovivši do Amerike 1492., Kolumbo je umro u Valladolidu u Španjolskoj 1506., ali je želio biti pokopan na otoku Hispaniola koji danas dijele Dominikanska Republika i Haiti.
Njegovi posmrtni ostaci ondje su odneseni 1542., zatim preseljeni na Kubu 1795., a potom 1898. u Sevillu u Španjolskoj. Dominikanska Republika je navodila da Kolumbove kosti nisu nikada nisu vraćene u Španjolsku nego da su preneseni posmrtni ostaci druge osobe.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
