Jedna od njih je Čateks d.d – najstarija tekstilna tvrtka u Hrvatskoj, ali i šire. Tvrtka trenutačno zapošljava 250 ljudi i podijeljena je u tri proizvodna centra, od proizvodnje sirove tkanine do konfekcije. Upravo su oni prepoznali što se na tržištu traži i tome prilagodili svoju proizvodnju.
"Ministarstva diljem svijeta preusmjerila su sva sredstva u medicinsko-zaštitni sektor upravo radi sprječavanja širenja virusa i iz te osnove mi smo izgubili gotovo 25 milijuna kuna vrijednih poslova u ovoj godini u vojnom programu. Međutim, to smo kompenzirali rastom u medicinskom programu jer je u jednom vrlo kratkom periodu nastala vrlo velika potreba i potražnja za zaštitnom medicinskom opremom", rekao nam je Davor Sabolić, direktor tvrtke Čateks d.d.
No medicinski program nije jedino što se trenutačno traži na tržištu. Promjenom načina života u kojem se ostanak kod kuće ne može dovoljno naglasiti te promjenom načina na koji ljudi kupuju došlo je do velike potražnje kućanskog tekstila.
"To je program u koji nismo polagali nekakve nade početkom godine prije same pandemije. Međutim, kako se promijenila cijela paradigma šopinga, cijela distribucija artikala prelila se na online platforme. Ja bih rekao puno brže nego što smo očekivali. S obzirom na to da su naši strateški kupci u inozemstvu, tu nam se potražnja značajno povećala", rekao je Davor Sabolić.
Čateks nije jedina firma koja je ostvarila dobre rezultate unatoč koronakrizi. Iako je automobilska industrija u jednom trenutku stala s proizvodnjom, to nije pokolebalo tvrtku AD Plastik, vodećeg hrvatskog proizvođača komponenti za automobilsku industriju. Ona danas zapošljava 3000 radnika u osam tvornica diljem Europe.
"S obzirom na to da u Hrvatskoj nema autoindustrije, sva naša proizvodnja u Hrvatskoj se izvozi. Hrvatska ima dvije tvornice, jednu u Zagrebu i jednu u Solinu, a iz njih svu proizvodnju izvozimo na tržišta Europske unije i Ruske Federacije", rekao nam je Marinko Došen, predsjednik uprave AD Plastik i dodao: "Automobilska industrija je globalni biznis. Iako naši ključni kupci imaju središta u Francuskoj, Italiji, Ruskoj Federaciji, Njemačkoj, mi isporučujemo svoje proizvode u sve zemlje u kojima oni imaju svoje tvornice u kojima sklapaju automobile. Stoga možemo reći da isporučujemo u 80 zemalja svijeta."
Hrvatske tvrtke najviše izvoze na tržišta Europske unije, i to 70 % svojih proizvoda i usluga. Zemlje poput Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije tradicionalno su naša najznačajnija izvozna tržišta, dok se preostalih 30 % izvoza ostvaruje prema susjednim zemljama.
"Najviše izvoza otpada tradicionalno na Njemačku, a unatrag dvije godine jako nam se pojačao izvoz u Veliku Britaniju. Trenutačno smo na 70 % izvoza jer smo ove godine imali nešto malo jaču domaću realizaciju, ali recimo da idemo prema nekakvih 80 do 90 % izvoza", rekao je Davor Sabolić.
Na izvoz se tvrtke odlučuju u trenutku kada imaju dovoljno rasprostranjen proizvodni program te kada su na domaćem tržištu ostvarile svoj puni potencijal. Na odluku o internacionalizaciji dolaze i tvrtke koje bilježe pad potrošnje na domaćem tržištu te u inozemnom traže spas, a pomoć im u tome pruža Hrvatska gospodarska komora.
"Aktivnosti HGK-a koje su usmjerene na internacionalizaciju hrvatskih poduzeća prije svega su pružanje informacija o uvjetima poslovanja na određenim inozemnim tržištima, također izrada analiza gospodarskih potencijala izvoza za određene gospodarske grane. Radimo na okupljanju hrvatskih tvrtki u okviru posebnih klubova i vijeća za gospodarsku suradnju na pojedinim inozemnim tržištima te pružamo podršku hrvatskim tvrtkama u organizaciji nastupa na specijaliziranim sajmovima u inozemstvu", rekla nam je Suzana Knežević, voditeljica Odjela za internacionalizaciju HGK-a.
Usluge Hrvatske gospodarske komore koriste i ove tvrtke, bilo da je riječ o organiziranom odlasku na specijalizirane sajmove, njihovu sufinanciranju ili kao lobistički medij u komunikaciji s ministarstvima.
"Participiramo u radu komore u strukturnim stvarima kao što je utjecaj na prijedloge zakonskih akata koji reguliraju radnu industriju u kojoj radimo. I s obzirom na to da smo prisutni u pet zemalja, koristimo usluge HGK-a kroz njihova predstavništva koja nam olakšavaju i poboljšavaju rješavanje nekih lokalnih problema", rekao je Marinko Došen.
"Jedna od naših najkorištenijih usluga jest usluga poduzetnik izvoznik. To je usluga u kojoj tvrtke u digitalnoj aplikaciji iskazuju svoj interes za izvoz određenog proizvoda prema određenim tržištima i mi im onda dostavljamo informacije o izvoznim procedurama, kao i popis potencijalnih partnera na inozemnim tržištima", kazala je Suzana Knežević.
Iako je koronakriza pokucala na vrata svakog poduzetnika, određeni optimizam u opravku gospodarstva ipak postoji. Mnogi su svoj spas pronašli upravo u izvozu, pa će tako svi oni koji su uspjeli prilagoditi svoje proizvodne procese tržištu i odgovoriti na izazove koje na je nametnula situacija s koronavirusom ovu godinu zasigurno završiti u plusu.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Hrvatska gospodarska komora po najvišim profesionalnim standardima.