SIGURNOSNE MJERE

Tijekom noći testiranje pet uzoraka bolesnika iz Rijeke te dva uzorka pacijenata hospitaliziranih u "Franu Mihaljeviću"

U Klinici za infektivne bolesti ''Dr. Fran Mihaljević'' u Zagrebu testirano je šest uzoraka na koronavirus iz četiri hrvatska grada, a svi su negativni na tu bolest. Po jedan uzorak stigao je iz Splita i iz Rijeke i po dva uzorka iz Zagreba i iz Siska, priopćeno je u ponedjeljak popodne iz Klinike.

Ukupno šest uzoraka testirano je u ponedjeljak u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti ''Dr. Fran Mihaljević'' i svi su negativni na koronavirus, potvrdio je ministar zdravstva Vili Beroš. Testiran je jedan uzorak iz Splita i Rijeke te po dva uzorka iz Zagreba i Siska.

Tijekom noći s ponedjeljka na utorak bit će testirani uzorci bolesnika iz Rijeke, njih pet, i dva bolesnika koja su poslijepodne hospitalizirana u klinici "Dr. Fran Mihaljević", objavili su iz te klinike.

Pogledaj na Twitteru
Greška tijekom preuzimanja Tweet-a. Možda je pobrisan.

Pročitajte i ovo SEDAM MRTVIH U ITALIJI Talijanski premijer Conte: "Ne možemo predvidjeti daljnje širenje virusa. Ovo će imati vrlo velik utjecaj na nas"

Pročitajte i ovo pravila ponašanja Koronavirus: Što je kućna izolacija, kako se ponašati, što trebate, a što nikako ne smijete činiti

Kao preventivne sigurnosne mjere za zaštitu građana od potencijalne ugroze korona virusom, ministar zdravstva Vili Beroš 21. veljače donio je odluku o osnivanju karantene u Klinici za infektivne bolesti “Dr Fran Mihaljević “. Ondje će boraviti osobe za koje se utvrdi ili postoji sumnja da su bile u doticaju s oboljelim osobama ili osobama za koje ima naznaka da su zaražene koronavirusom prilikom boravka u sredinama koje se smatraju izvorištima zaraze. Trajanje karantene trajat će sukladno zdravstvenim procjenama.

Održan hitan sastanak u Vladi

Na hitan sastanak predsjednik Vlade Andrej Plenković pozvao je cijeli Krizni stožer. Sastanak je u Vladi počeo u 19 sati, a struka je premijeru predstavila sve preventivne mjere protiv širenja koronavirusa, javlja reporter Dnevnika Nove TV Dino Goleš. ''Razmijenili smo dosadašnja saznanja i predstavili mjere. Sve je pod kontrolom'', rekao je nakon sastanka ministar zdravstva Vili Beroš.

Na pitanje je li točno da se koronavirus pojavio u Rijeci i Splitu, ministar kaže da nema takvu informaciju. ''Rečeno mi je da ću ja biti prvi kojem će javiti. Zasad nisam dobio takvu informaciju'', kazao je ministar.

Beroš u utorak putuje u Rim sa svojim timom. Kako doznaje Dnevnik Nove TV, u Rim idu na poziv talijanskog ministra zdravstva koji je pozvao kolege iz susjednih zemalja na razmjenu iskustava.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je nakon sastanka da je Hrvatska pripravna za sve mjere koje treba poduzeti u prevenciji širenja koronavirusa, u što uključuje i koordinaciju aktivnosti s talijanskom vladom.

"Sve što trebamo poduzimati je u punoj pripravnosti svih službi, u komunikaciji smo s talijanskom vladom, od koje nastojimo dobiti sve relevantne informacije s obzirom na dinamiku zbivanja u nekoliko sjevernotalijanskih regija", izjavio je premijer i predsjednik HDZ-a.

Plenković je najavio i svakodnevne susrete Kriznog stožera o prevenciji širenja koronavirusa. Također, u utorak ujutro će se u Vladi održati sastanak Nacionalnog stožera Civilne zaštite, osnovanog prošlog tjedna.

Kontrole na granici

 

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova preporučilo je hrvatskim državljanima da ne putuju u Lombardiju i Veneto, talijanske regije u kojima je najveći broj zaraženih. Jedna od mjera je i nadzor inspekcije na graničnim prijelazima Rupa i Pasjak.

Na granične prijelaze Rupa i Pasjak trebaju stići i kontejneri za sanitarne inspektore, a provjeravat će građane koji stižu iz onih dijelova Italije u kojima ima zaraženih koronavirusom. Predsjednica Županijskog stožera za zarazne bolesti Primorsko-goranske županije Đulija Malatestinić kaže da će inspektori najvjerojatnije na granične prijelaze najverojatnije stići u utorak.

''Svatko tko ulazi u zemlju imat će isti tretman. Pitat će ih se iz kojeg područja dolaze, obzirom da su sukladno odluci kriznog stožera te dvije regije u Italije proglašene kriznim područjem. Koliko su tamo boravili, imaju li razvijene znakove bolesti, jesu li bili u kontaktu s osobama pod sumnjom u zarazu ili oboljelima. Ovisno o tome, sanitarni inspektor izdaje rješenje o eventualnom sanitarnom nadzoru. To znači da osoba 14 dana mora biti u kući, mjeriti temperaturu, javljati se dežurnom epidemiologu'', objašnjava Malatestinić.

Predsjednica stožera preporučuje građanima da ipak ne putuju u Italiju kako bi sačuvali svoje zdravlje i zdravlje okoline.

Strani putnici na granici moraju prijaviti odakle dolaze i kamo idu, a u slučaju da kroz Hrvatsku putuju u drugu državu neće biti obvezni javljati se epidemiolozima. Uvedene su i mjere zaštite graničnih policajaca koji nose zaštitne maske i rukavice, a u kontrolu autobusa idu u zaštitnim odjelima.

Pomažu li zaštitne maske?

U Kini i dvadesetak drugih zemalja u kojim se širio virus, stanovnici su u strahu razgrabili kirurške maske iz ljekarni. Unatoč činjenici da se njima služe stanovnici svih regija u kojima se virus proširio, zdravstvene agencije poput Instituta Robert Koch (RKI) u Njemačkoj, ističu da nema dovoljno dokaza o tome da će maske zaštititi zdrave ljude od infekcije.

Najdjelotvornije zaštitne mjere su dobra higijena, posebice pranje ruku te držati se podalje od oboljelih osoba. Stručnjaci su opetovano upozoravali da je zdravim ljudima suvišno kretati se kirurškom maskom u javnosti u pokušaju da se zaštite od virusa koji se prenosi zrakom, tim više što uz masku čovjek se lako može uljuljati u lažan osjećaj sigurnosti i zanemariti daleko važnije mjere higijene poput pranja ruku, kaže znanstenik s RKI-ja.

Neke maske koje se kupuju u ljekarni sadrže i upozorenje da "nošenje kriruške maske pruža ograničenu zaštitu od infekcije i da se maska službeno ne preporučuje zdravim osobama". Maska je dizajnirana tako da pomogne spriječiti zaraženoj osobi širenje bolesti, kažu ljekarnici.

Zdravstveni stručnjaci ističu da se korištenje kirurških maskki u bolnicama uvelike razlikuje od uporabe tog artikla u svakodnevnom životu, jer bolničko osoblje u dodiru je s oboljelima i sumnjama na infekcije i zbog toga je izloženo većem riziku.

Maske bi prvenstveno trebale biti namijenjene liječnicima i medicinskim sestrama, kaže liječnik Clemens Wendtner s klinike u Muenchenu. Jasne su indikacije da je dugotrajno nošenje maske besmisleno, kaže Wendtner.

Ako se maska ovlaži, ona gubi zaštitui u roku od 20 minuta, a to znači ako vam je potrebna efektivna zaštita onda je morate redovito mijenjati. Nadalje, važno je da maska tijesno prilegne uz lice. Jedna od prednosti kirurške maske jest u tome da ona smanjuje kontakt moguće zaraženih prstiju s vašim nosom ili ustima.

Jedino takozvane maske FFP3 nude dodatnu zaštitu od infekcije zdravim osobama, kažu stručnjaci. Međutim, čak i ako imate te posebne maske morate ih ispravno postaviti te ih često mijenjati. Konačno, čak i te specijalne maske nisu pogodne za produljenu uporabu u svakodnevnom životu jer vam mogu otežati disanje. (V.P./Hina)