"Nemamo namjeru dopustiti da privatni sektor iz ove krize izađe najsnažnije pogođen“, rečenica premijera Andreja Plenkovića u sinoćnjem obraćanju naciji zazvonila je u ušima mnogih poslodavaca.
Neki od njih zbog epidemije koronavirsa već su na koljenima pa pažljivo slušaju što Vlada govori i koje mjere donosi. Ono što je dosad obećano - složni su - nije ni blizu dovoljno.
Oko 250 mikro, malih i srednjih poduzetnika okupili su se u inicijativi Glas poduzetnika.
"Kad država zatvori poslovanje, ta ista država nema pravo tražiti naplatu svih poreza i nameta", stoji na Facebook stranici grupe. Dražen Oreščanin, jedan od osnivača i partner u tvrtki Poslovna inteligencija, kaže da su Vladine mjere "kao bacanje kante vode na šumski požar".
"One su ograničene, nedostatne i neusporedive s mjerama koje su donijele druge europske zemlje", smatra Oreščanin.
Zato su smislili svoje. Ima ih sedam i šalju ih Vladi.
Traže oslobađanje plaćanja poreza na dohodak i svih doprinosa + participiranje u neto plaći. Dodaju da je prijedlog Vlade od 3250 kn neto korektan, no da su kriteriji nejasni. To bi se odnosilo na one poduzetnike koji bi sačuvali radna mjesta.
Žele ukidanje svih parafiskalnih nameta, ukidanje svih komunalnih naknada od gradova i općina, moratorij na kredite i leasinge jednu godinu bez naknade i kamata te da HEP, Ina i ostale energetske tvrtke u vlasništvu i suvlasništvu države drastično smanje cijene struje, plina i goriva.
Traže i ukidanje plaćanja svih nameta gradovima i općinama te jasan transparentan kriterij kod odabira korisnika mjera.
Da Vladine mjere nisu dovoljne misli i ekonomski analitičar Damir Novotny. Naglašava da one moraju biti tek početak.
"Vlade trebaju shvatiti da bez privatnog sektora ne mogu"
"U svakodnevnom sam kontaktu s mnogim poduzetnicima. Mnogi od njih će za ovih nekoliko mjeseci koliko će kriza trajati prihodovati nula kuna i neće moći preživjeti. Zato Vlada mora otpisati porezne obveze na tri mjseca. Treba intervenirati i povećati kapital, preko HBOR-a im ponuditi trajne izvore financiranja koje će trajati 10 godina. Oni svoje dugove neće moći vratiti na jesen“, smatra analitičar.
Smatra dobrim što se počelo govoriti i o eventualnim rezovima u javnom sektoru.
"Ovo je dobra vijest u odnosu na 2008., kada je Vlada poduzimala mjere koje su išle u prilog javnom sektoru dok se privatni morao prilagođavati. Nadam se da će ovo postati nova realnost – da se sve vlade počnu tako ponašati i da se shvati da se bez privatnog sektora ne može izaći iz krize. I da će Vlada i provoditi takve mjere", objašnjava Novotny. Ključno je da se sad ne dižu porezi i da banke ostanu likvidne. No misli kako pretjerano bolnih rezova u javnom sektoru ipak neće biti.
"To će biti vjerojatno neke manje uštede, ali možda bi sad bio pravi trenutak da se i ti bolni rezovi učine. Mislim da bi građani to razumjeli, da se teret krize podnese ravnomjerno, ne može samo privatni sektor trpjeti. Sjećamo se da je i grčki premijer Tsipras tako grčku ekonomiju izvukao iz krize. Ali to je katkoročno bolno, a i ne smijemo zaboraviti kako je ovo i izborna godina. Vjerojatnije je da tamo gdje boli, Plenković neće dirati“, misli Novotny i dodaje kako vjeruje da će ova kriza biti kraća nego prethodna jer smo sad članica EU-a.
"Dogodila se elementarna nepogoda"
Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić kaže da su prve mjere ohrabrujuće, ali i da se nada kako se neće ponoviti scenarij iz 2008. kada su države smanjivale porez, a Hrvatska ga je dizala.
"Mjere nisi ni veliki plus ni minus. Bitno je da se promijeni koncept. Država se sad mora ponašati kao osiguravajuće društvo. Elementarna šteta je počinjena i sad država mora uskočiti. Umjesto odgode plaćanja treba biti otpis tih dugova. Ne može se samo dekolarativno brinuti o radnim mjestima. Umjesto činovničkog država mora zauzeti državno politički stav. Mislim da će se to na kraju i dogoditi. Do toga će morati doći" , kaže Jurčić i napominje da je samo u ugostiteljstu 70.000 radnih mjesta upitno. A gdje su još dobavljači…
Misli da rezova u javnom sektoru neće biti i da je to dobro jer se ne smije smanjivati potrošnja. Napominje i da sad koronavirus vuče glavne poteze i sve države gledaju što će biti s njim. Brojni su scenariji i sve se potanko analiziraju.
"Ekonomski instituti u pametnim zemljama već su angažirani. Mnogo je scenarija i traži se odgovor na svaki od njih", zaključuje Jurčić.