Predsjednik Zoran Milanović rekao je u subotu u Tomislavgradu kako se iz Hrvatske "ne trabunja o hrvatskome svijetu" i podjeli Bosne i Hercegovine, i najavio da će se Zagreb nastaviti zauzimati za ravnopravnost sunarodnjaka i prestanak njihova preglasavanja.
"Mi ne trabunjamo ni o kakvom hrvatskom svijetu kojega se netko treba bojati. Ne trabunjamo o ruskom i srpskom svijetu, ne kolčimo, ne postavljamo međe i granice", rekao je Milanović.
Predsjednik je sudjelovao na 32. obljetnici utemeljenja brigade kralja Tomislava Hrvatskoga vijeća obrane.
"Bez Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane danas ne bi bilo slobodne BiH koju poštujemo, za kojom ne posežemo, ali u kojoj za Hrvate tražimo jednaka prava kakva su propisana u Daytonskom sporazumu koji se ne poštuje. Hrvati u BiH su zaslužili da se poštuju njihova prava", istaknuo je.
Ocijenio je štetnim što se iz bošnjačke javnosti u toj zemlji Hrvatsku naziva agresorom, te opetovao kako su Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće obrane najzaslužnije što je Bosna i Hercegovina država u današnjim granicama.
"Nije lijepo slušati svaki drugi dan o nekom udruženom zločinačkom pothvatu ili o tome da je hrvatska vojska bila okupatorska", rekao je predsjednik Milanović.
Izrazio je očekivanje da će se prestati s preglasavanjem Hrvata od brojnijih Bošnjaka u Bosni i Hercegovini kao što je to slučaj s nametanjem Željka Komšića za hrvatskog člana držanog vrha te zemlje.
“Vjerujem da će vrlo brzo Hrvatska biti u stanju pomoći Hrvatima da izmjenama Izbornog zakona dobiju svoja prava. To je simbolička stvar i važna je. Sada je vrijeme da se to bez straha kaže”, dodao je.
Najavio je kako će se zauzimati da pripadnici Hrvatskoga vijeća obrane u Republici Hrvatskoj ostvare jednaka prava kao i pripadnici Hrvatske vojske ističući da suborci iz BiH nisu zadovoljni svojim statusom.
“To je nešto što će Hrvatska država morati preuzeti na sebe”, rekao je Milanović.
Europski izbori su gotovi i funkcije su podijeljene, sada je vrijeme da se izborimo za prava Hrvata u BiH
"Borili ste se teško i krvavo u nedavnom ratu. Niste imali oružja, opreme, novca. Hrvatska država je pomagala koliko je mogla, Hrvatska je dala puno, međutim, i Hrvatsko vijeće obrane je dalo puno", rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović u subotu u Tomislavgradu na obilježavanju 32. obljetnice osnutka Brigade "Kralj Tomislav”.
U prigodnom obraćanju predsjednik Milanović podsjetio je kako je odlikovao hrvatske gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane, brigadu Vojne policije te Brigadu "Kralj Tomislav" odlikovanjima Nikole Šubića Zrinskog. "To je iznimno odlikovanje koje pokazuje kako ja, kao trenutni hrvatski predsjednik, vidim stvari. A vidim tako da je vaš doprinos isti kao doprinos Hrvatske vojske, da ste se borili i stradali na isti način i da ste dio jednog borbenog korpusa i jedne ideje i obrane, jednog braniteljstva i jednog osloboditeljstva", poručio je Predsjednik.
"Bez Hrvatske vojske ne bi bilo današnje slobodne Bosne i Hercegovine koju poštujemo, za kojom ne posežemo, ali u kojoj za Hrvate tražimo jednaka prava kakva su u pismu propisana, a to pismo je Daytonski sporazum. I on se ne poštuje. Hrvati Bosne i Hercegovine zaslužuju da se poštuju njihova prava", dodao je predsjednik Milanović istaknuvši kako su hrvatske brigade Hrvatskog vijeća obrane odlikovane za te ogromne zasluge. "Ako se ratovalo temeljem sporazuma i pisma da smo mi, naša vojska i vi u susjednoj državi po zakonu ratovali, onda nije lijepo slušati prigovore o nekakvom udruženom zločinačkom poduhvatu ili o tome da je Hrvatska vojska bila okupatorska vojska", rekao je.
Nadalje, u obraćanju je govorio o tretmanu pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i njihovim pravima. "Njihova prava nisu do kraja riješena, a siguran sam da to nije zato jer netko u sadašnjoj hrvatskoj izvršnoj vlasti ima išta protiv Hrvatskog vijeća obrane. To je nešto što će hrvatska država i nakon 30 godina morati preuzeti na sebe jer ti ljudi su još uvijek živi i nisu zadovoljni", istaknuo je predsjednik Milanović.
Izrazio je uvjerenje da će Hrvatska vrlo brzo biti u stanju, na simbolički način, pomoći Hrvatima da izmjenama Izbornog zakona dobiju svoja prava. "To je simbolička stvar i važna je. Hrvatima je važno tko i kako bira predstavnike u Bosni i Hercegovini, a to znači da im je važna i ta država. Hrvatska je to mogla učiniti već nekoliko puta zadnjih nekoliko godina, ali gledali su se neki drugi interesi, bile su neke kalkulacije. Ali, sada kada su gotovi europski izbori, kada su funkcije podijeljene, sada je vrijeme - bez straha da se nekome zamjeriš - da kažeš: ovo je hrvatsko i to će se dobiti”, pojasnio je Predsjednik.
Ponovio je kako Hrvatska želi, kao i Hrvati iz BiH, "da BiH uđe u Europsku uniju, ali na pravi i dostojanstven način, a ne kao socijalni slučaj jer Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu nikada bili socijalni slučaj", te poručio da Hrvati Bosne i Hercegovine iz Zagreba i od njega osobno neće nikada čuti ni riječi, ni geste koja bi ih naputila da rade protiv države kojoj pripadaju, a to je Bosna i Hercegovina. "Ali, da ćete čuti za svoja prava, to ćete čuti, i za to ću se zalagati cijelo vrijeme jer je to ustavna dužnost", istaknuo je.
"Najbolji simbol vaše pripadnosti i osjećaja je bio trenutak, ne samo ovdje, kada ste nakon sviranja i intonacije hrvatske himne - koju ste ovdje najavili kao himnu hrvatskog naroda - vi pljeskali. To pokazuje posebnu vrstu duhovne odanosti i solidarnosti, zato samo plješćite nakon hrvatske himne. To je himna hrvatska države, Republike Hrvatske, moderne države, otvorene, tolerantne, države koja pamti, ali koja ne zaboravlja ono što je učinjeno. To je pjesma i vaša i Hrvata cijelog svijeta", zaključio je predsjednik Milanović.
Položio vijenac za poginule branitelje
Na središnjem gradskom trgu prije obraćanja hrvatski predsjednik s izlaslanstvom položio je vijenac i zapalio svijeće za poginule hrvatske branitelje u Bosni i Hercegovini.
Hrvatski predsjednik prošle godine je odlikovao Brigadu kralja Tomislava odličjem Nikole Šubića Zrinskog.
Njezini pripadnici sudjelovali su u nizu vojnih operacija, uključujući i oslobodilačke operacije koje su prethodile Oluji i nakon nje koje su dovele do oslobađanja Hrvatske, okončanja rata u BiH i potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.