Zlata Đurđević, kandidatkinja predsjednika Zorana Milanovića za šeficu Ustavnog suda, priopćenjem je demantirala tvrdnje da je postupala protuzakonito, da je bila za tzv. lex Perković te da je povezana s predsjednikom Republike.
Njezino priopćenje prenosimo u cijelosti:
S obzirom na to da se izjave saborskih zastupnika i novinara kojima se unaprijed odbija mogućnost da budem izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda RH temelje na neistinitim i neutemeljenim tvrdnjama, a kojima se narušava moj kredibilitet i neovisnost, smatram ih potrebnim javno osporiti. Radi se o izjavama da sam postupala protuzakonito (I.), da sam bila za tzv. lex Perković (II.) te da sam povezana s Predsjednikom države (III.).
I. Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda RH kao i Glavnog državnog odvjetnika prema Ustavu RH bitno je različit od postupka izbora sudaca Ustavnog suda RH i međunarodnih sudova u tome što se ne radi samo o izboru od strane političkog tijela – Sabora ili Vlade RH, već postoji i ustavom određeni politički predlagatelj – Predsjednik RH i Vlada RH, dakle ne samo izbor već je i sam prijedlog politička odluka. Bitno je da ne postoje tajni dogovori između kandidata i ustavom ovlaštenog predlagatelja i/ili parlamentarne većine o kojima javnost i druge osobe koje se žele javiti na poziv ne znaju. Tajni dogovori dovode u pitanje samostalnost i neovisnost kandidata za predsjednika Vrhovnog suda RH i Glavnog državnog odvjetnika u odnosu na izvršnu i zakonodavnu vlast što je temeljna osobna pretpostavka za obnašanje ovih visokih pravosudnih dužnosti.
Kako je javnost upoznata, početkom prosinca 2020. javila sam se na natječaj za izbor kandidata RH za sutkinju pri Europskom sudu za ljudska prava. Dana 14. siječnja 2021. Vlada RH je donijela odluku o tome da sam izabrana kao pričuvna kandidatkinja RH za sutkinju pri Europskom sudu za ljudska prava. S obzirom na to da sam se javila za natječaj za europskog suca, nisam se javila na javni poziv za Vrhovni sud RH koji je bio objavljen 13. siječnja 2021.
Nakon što je završen javni poziv, Predsjednik Republike objavio je da neće predložiti niti jednog kandidata koji se javio na poziv te me je početkom ožujka pozvao na sastanak i ponudio mi da budem predložena za predsjednicu Vrhovnog suda, što sam prihvatila.
Kako sam već navela, smatrala sam suprotno mom profesionalnom integritetu nastojanje da obavljam sudbenu dužnost na međunarodnim sudovima, a da istovremeno odbijem prijedlog za obnašanje te iste dužnosti kada se radi o najvišem sudu Republike Hrvatske. Pristala sam sudjelovati u daljnjoj proceduri izbora predsjednika Vrhovnog suda RH sukladno Ustavu i zakonu te se obvezala odraditi četverogodišnji mandat.
Po objavi Predsjednika države odmah sam istaknula da ću se javiti na javni poziv, a pitanje hoću li poštivati odluke Ustavnog suda RH smatrala sam neozbiljnim. Stoga sam se u dosadašnjem postupku strogo držala Ustava i zakona, a svatko od Ustavom ovlaštenih nadležnih državnih tijela vlasti odgovara za svoje postupke i riječi. Nejasno je tumačenje da bi nejavljanje na prvi poziv bilo diskvalifikatorno za daljnje natječaje. Time bi svi potencijalni kandidati drugog kruga, a koji se, kao niti ja, nisu javili na prvi poziv bili okvalificirani kao kršitelji Zakona.
II. U odnosu na drugu tvrdnju da sam bila za tzv. lex Perković koji se kontinuirano iznosi u medijima, ističem da samo guglanje temeljnih pojmova na internetu jasno pokazuje da se radi o neistini. Istina je bila upravo suprotna jer sam prva iz akademske zajednice istupila i u pisanom priopćenju upozorila na nedostatke u postupku donošenja kao i sadržaju zakona koju je integralno prenio tportal (https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/lex-perkovic-ima-cak-i-gramaticke-pogreske-20130628), a prenijele su ga i druge novine, portali i televizije (https://www.vecernji.hr/vijesti/zakon-nije-dobar-lex-perkovic-i-dalje-lomi-koplja-623650; https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ovim-se-zakonom-krse-obveze-koje-imamo-prema-eu-profesorica-s-prava-otkriva-pet-razloga-zasto-vlada-nije-u-pravu-1157408).
III. U odnosu na tvrdnje o mojoj povezanosti s Predsjednikom Milanovićem ističem da sa gospodinom Milanovićem nikada ranije nisam imala bilo kakve službene, profesionalne ili privatne kontakte ili susrete.
Đurđević je naknadno dodatno pojasnila izjavu u odnosu na pravno shvaćanje Vrhovnog suda o predaji hrvatskih državljana državama Europske unije temeljem europskog uhidbenog naloga za kaznena djela u zastari.
"Pravno shvaćanje Vrhovnog suda prema kojem su hrvatski sudovi dužni predavati hrvatske državljane državama Europske unije za kaznena djela koja su u Hrvatskoj zastarjela, teško narušava suverenitet hrvatske države jer se suverena volja naroda izražava u donošenju i poštivanju vlastitih zakona i zaštiti vlastitih građana od stranih represivnih tijela. Hrvatska akademska zajednica smatra da se radi o pogrešnom pravnom shvaćanju i da praksa primjene europskog uhidbenog naloga u Hrvatskoj krši temeljne ustavne garancije građana Hrvatske (V. Davor Derenčinović, Petar Novoselec, Igor Martinović, Ivo Josipović, Elizabeta Ivičević Karas, Zoran Burić, Zlata Đurđević i dr.), a isto smatraju i drugi stručnjaci (Josip Čule, Danka Hržina, Miljenko Giunio, Tomislav Sokol i dr.). Za razliku od Ustavnog suda Njemačke i drugih europskih sudova koji su zaštitili svoje državljane od kaznenog progona u stranom pravnom poretku, Vrhovni sud RH i Ustavni sud RH odbio je pružiti zaštitu hrvatskim državljanima od inozemnog kaznenog progona ne samo za zastarjela već i za već presuđena kaznena djela", poručila je Đurđević.