Iako nije službeno proglašen kraj pandemije COVID-19, Hrvatska kraj godine dočekuje s relativno stabilnom epidemiološkom situacijom. Cijepljeno je više od 70 posto odraslog stanovništva, a od jeseni su dostupna i nova cjepiva protiv omikron-varijante koronavirusa.
Aktualno stanje drastično je bolje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, višestruko je smanjen broj oboljelih na bolničkom liječenju i respiratoru.
Smrtnih ishoda, nažalost, i dalje ima, ali su u stalnom padu i daleko od prošlogodišnjih.
Nacionalni stožer civilne zaštite u travnju je ukinuo gotovo sva protuepidemijska ograničenja, a na snazi je ostala samo obaveza korištenja maske za zaposlenike i pacijente u zdravstvenom sustavu te zaposlenike i posjetitelje ustanova socijalne skrbi.
Više od dvije godine epidemije COVID-19 hrvatski su zdravstveni sustav stajale šest milijardi kuna, a izgubljeno je i više od 17.000 života.
Početak zdravstvene reforme i manjak stručnog kadra
Zdravstvena administracija ove je godine pokrenula reformu koja bi trebala donijeti financijsku održivost sustava, jačanje javnoga zdravstva i prevencije, reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse.
Pitanje fiskalne održivosti sustava jedan je od ključnih stupova reforme jer su bolnice u prosjeku generirale 200 do 300 milijuna kuna duga na mjesečnoj razini.
Rebalansom državnog proračuna u lipnju povećani su limiti svim zdravstvenim ustanovama za 10 posto, čime je zdravstvenom sustavu na mjesečnoj razini omogućeno prosječno dodatnih 100 milijuna kuna.
Bolnički sustav u 2022. saniran je sredstvima iz državnog proračuna od 2,4 milijarde kuna s ciljem da se plaćanje dugova veledrogerijama drži u roku do 120 dana od izdavanja računa.
Krajem godine završili su javna rasprava i prvo saborsko čitanje o nacrtima izmjena dvaju organskih zakona - Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, čije se donošenje očekuje početkom iduće godine.
Ministar zdravstva Vili Beroš ističe da su te zakonske izmjene okvir za strukturnu promjenu i korištenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u sklopu kojega zdravstvu na raspolaganju stoji 2,56 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz EU-a.
Također je predviđena predaja gradskih i županijskih općih bolnica u državno vlasništvo, što je izazvalo otpor u dijelu županija. Najžešće su Istarska, Međimurska i Dubrovačko-neretvanska županija, čiji su se župani izjasnili protiv centralizacije tog dijela zdravstvenog sustava.
Prosvjedi mladih liječnika
Proteklu su godinu obilježili i prosvjedi mladih liječnika, kao i vraćanje reprezentativnosti Hrvatskom liječničkom sindikatu (HLS) za sudjelovanje u kolektivnom pregovaranju.
Inicijativa mladih liječnika u rujnu je organizirala veliki prosvjed pred Ministarstvom zdravstva, u kojem su izrazili nezadovoljstvo sustavom, njegovim upravljanjem i svojim statusom te zatražili hitne reforme.
Postojeće stanje u sustavu ocijenili su glavnim krivcem što je u inozemstvo od 2013. otišlo više od tisuću liječnika i liječnica prosječne životne dobi 35 godina.
Strukovna tijela objavila su najesen podatak da nedostaje 2000 liječnika. U javnom je zdravstvu zaposleno 14.000 liječnika, a u bolnicama i domovima zdravlja manjka 14 posto liječničkog kadra.
U Komori medicinskih sestara tvrde da samo u bolnicama nedostaje čak 4500 medicinskih sestara i tehničara.
Ove su jeseni prihvaćene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti člankom koji je omogućio HLS-u sudjelovanje u kolektivnim pregovorima.
U HLS-u kažu da imaju oko 3500 članova, a proteklih devet godina nisu mogli sudjelovati u kolektivnom pregovaranju jer nisu imali dovoljan broj članova prema Zakonu o reprezentativnosti.
Postojeći granski kolektivni ugovor za zdravstvo istječe krajem godine, a produženo mu je djelovanje do kraja ožujka 2023. Ako istekne i taj rok bez dogovora, za djelatnike zdravstva vrijedit će samo temeljni kolektivni ugovor, koji ne uključuje dodatke vezane za specifičnosti uvjeta rada.