U četvrtom tromjesečju 2022. BDP je realno veći za 4 % u odnosu na isto tromjesečje 2021. Prva procjena, prema izvornim podacima, pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) u četvrtom tromjesečju 2022. realno veća za 3,1 % u odnosu na isto tromjesečje 2021., objavio je DZS u utorak.
Ekonomski analitičar Andrej Knez pojašnjava da se rast BDP-a u posljednje vrijeme pokazuje snažnijim nego što se smatralo donedavno, ne samo u Hrvatskoj nego i većini Europe, i to prvenstveno zbog manje nepovoljnih utjecaja energetske krize.
"Naime, svjedoci smo neuobičajeno toplih zimskih mjeseci, što je dozvolilo manje redukcije potrošnje energije u najvećim europskim industrijskim područjima.
Isto tako, EU je vrlo dobro pripremio zalihe plina za zimu, što je zajedno s manje potrošnje svih energenata omogućilo ublažavanje pritiska na rast cijena energenata.
Manji rashodi za energente omogućili su kompanijama na širem europskom području više potrošnje na ostale poslovne komponente i time se ojačala ukupna gospodarska aktivnost, odnosno spriječilo se oštrije otklizavanje u tehničku recesiju. Bitno je napomenuti i državnu potrošnju, koja je dodatno ojačala i isto tako pružila podršku cjelokupnom ishodu BDP-a", pojasnio je Knez.
U smislu gospodarskih očekivanja, fokus prebacuje na drugu polovicu godine, kada se, kaže, očekuje materijaliziranje sve više efekata monetarnog stezanja Europske centralne banke (ECB).
"Više kamatne stope znače skuplje kreditiranje, koje će zajedno s percepcijom visoke inflacije tijekom narednih godinu-dvije oslabiti investicije kompanija i potrošnju kućanstava.
To neminovno znači da će u prosjeku realni BDP ove godine stagnirati u odnosu na prošlu godinu, a u ekonomskim pogledima to je loše jer se time produbljuje silazni trend gospodarske aktivnosti. Dva faktora kod nas će ipak spriječiti produbljivanje krize – prvi je tržište rada, a drugi državna potrošnja.
Naime, zbog negativnih demografskih trendova ponuda na tržištu rada je dosta slaba, što znači da će stopa nezaposlenosti i pružiti podršku potrošnji kućanstava.
Državna potrošnja će se očitovati kroz više kanala, poput investicija financiranih iz EU fondova te podrške gospodarstvu za ublažavanje energetskog cjenovnog udara. Iz srednjoročnih pogleda, nije očekivano značajnije jačanje gospodarske aktivnosti ni iduće godine jer će se još manifestirati efekti monetarnog stezanja ECB-a", napomenuo je.
Građani i dalje kupuju, pa trgovci baš i nemaju razloga pretjerano spustiti cijene - tako bi ukratko glasilo jedno od objašnjenja zašto cijene i dalje divljaju.
"Najave dodatnih poskupljenja ne iznenađuju zbog ranijih informacija da nisu svi proizvođači ni trgovci u potpunosti prenijeli dotadašnje poraste ulaznih troškova na konačne cijene prema kupcima.
Povoljniji nego ranije očekivani ishod gospodarske aktivnosti također ide u prilog rasta cijena jer nema dovoljnog slabljenja potražnje koje bi djelovalo suprotno na potrošačke cijene.
Pogledajmo fundamente za potrošnju kućanstava – čak i nakon prilagodbe za porast potrošačkih cijena plaće i štednje još su uvijek više nego prije pandemije, a pogoršanje tih fundamenata tek će se materijalizirati u ostatku godine. Tek se onda može očekivati efekte koji će sa strane potražnje od privatnog sektora obuzdavati potrošačke cijene.
Treba napomenuti i da je, unatoč medijskim napisima, promjena cijena u siječnju bila više-manje u skladu s višegodišnjim prosjekom promjene cijena za taj period", rekao nam je ekonomski analitičar Andrej Knez zaključno.