Srce Šibenika pod opsadom je radnika. Središnji gradski Trg Poljana, ušminkava se pred skorašnje svečano otvorenje. Građanima se sve sviđa, ljudi su radili. Prvi „hvatači" hlada već su tu, a prvi automobili još se čekaju. Ispod središnjeg gradskog trga je troeatažna garaža s 256 parkirnih mjesta.
Iz šibenske gradske uprave nadaju se da će ovaj projekt riješiti problem parkirnih mjesta u gradu. A projekt ne bi bio okončan da nije novca iz europske blagajne. „Cjelokupan projekt je vrijedan 99 milijuna kuna, a 75 milijuna kuna nam je stavljeno na raspolaganje“, tvrdi dogradonačelnik Šibenika Danijel Mileta.
Europski novac bio je presudan i za gradnju doma za četrdesetak mladih poduzetnika. „Najosnovnije što mogu dobiti je prostoriju za rad, odnosno zajednički radni prostor, plus, mogu ostvarivati kontakte s eminentnim stručnjacima iz IT industrije“, zadovoljan je pročelnik Odjela za EU fondove Petar Mišura.
Velik razvoj malih općina
„Mic po mic" i u Šibenik je dosad stiglo milijardu i dvjesto tisuća kuna. Promijenila je Europa vizuru grada, a da nije novca iz fondova ne bi se mogli pokrenuti ni projekti u mnogim općinama i gradovima. Načelnica općine Kijevo stoga tvrdi da itekako dobro dođe takav ugovor.
Za malo Kijevo šestotinjak tisuća kuna je bogomdano, a ni iz Općine Biskupija ne kriju zadovoljstvo. „Općina Biskupija je dobila sto tisuća kuna i to je novac za sanaciju nerazvrstanih cesta na području naše Općine“, kaže načelnik Biskupije Milan Đurđević. A upravo ulaganje u Zagoru, ono je čime se ministar u Šiibeniku pohvalio. To su, kaže, planovi za budućnost.
„Dvije milijarde kuna će otići u dalmatinsko zaleđe, Liku, Gorski kotar i posebni Fond i sredstva planiramo za razvoj otoka“, objasnio je.
Zadrani povukli najviše novca, može se i više
Hrvatski prvaci u planiranju i dobivanju sredstava iz EU fondova su Zadrani. Trenutačno se europskim novcem obnavljaju UNESCO-om zaštićeni bedemi. Cijeli je niz planiranih projekata, no sve to treba i sufinancirati. S 15 posto od ukupnog iznosa.
„To je veliko opterećenje za sve krajnje korisnike, posebice jedinice lokalne samouprave, koje imaju istodobno veliki broj projekata jer sada je upravo ono najplodonosnije razdoblje. Ova i slijedeća godina“, naglasio je pročelnik Šime Erlić.
No, ministar poručuje da straha nema, te da će novca biti. Najavio je, unatoč izborima i raspuštanju Sabora, da će se napraviti državni Fond koji bi služio kao pričuva gradovima, općinama i županijama. A u idućih sedam godina Hrvatskoj je na pladnju dvadeset milijardi eura, stoga od općina do države, svi moraju biti spremni.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr