Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić dočekao je u Beogradu predsjednika Europskog vijeća Antonija Costu, a njegov posjet ocijenio je važnim poticajem "daljnjem jačanju odnosa Srbije i Europske unije". No u najnovijem izvješću o napretku koje je usvojio Europski parlament osuđuju se brojni potezi i politike Beograda, uključujući udaljavanje od demokratskih standarda i europskih vrijednosti, bliske veze s Rusijom i Kinom te sve izraženiju agresivnu retoriku prema susjednim državama.
Vučić je na Instagramu istaknuo da je "Beograd posvećen ubrzanju reformske agende i odgovornom pristupu procesu europskih integracija" te da "članstvo u EU-u ostaje strateški cilj" Srbije, te da Costin posjet Beogradu vidi kao potvrdu značaja dijaloga koji Srbija vodi s europskim partnerima "u vremenu brojnih izazova za sve nas".
Predsjednik Europskog vijeća, koji se nalazi na turneju po zapadnom Balkanu, ranije u srijedu u Prištini je pozvao tamošnje čelnike na ispunjavanje obveza iz sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom, javila je agencija STA. Za budućnost Kosova, ali i Srbije, ključna je normalizacija odnosa između dviju država, naglasio je.
Portugalski diplomat u četvrtak će se u Beogradu sastati s državnim dužnosnicima i predstavnicima organizacija civilnog društva u Srbiji.
Oštre kritike Srbije u izvješću o napretku kandidatskih zemalja
Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je u srijedu izvješća o napretku za četiri zemlje zapadnog Balkana te za Ukrajinu i Moldaviju. O usvojenim izvješćima glasat će cijeli Europski parlament na jednoj od sljedećih plenarnih sjednica.
U izvješću o napretku Srbije zastupnici ističu da vodstvo te zemlje i dalje tvrdi da je članstvo u EU-u njezin strateški cilj, ali upozoravaju da se to često ne odražava u njezinim postupcima.
"Srbija ne može vjerodostojno tvrditi da je članstvo u EU-u strateški cilj dok kontinuirano potkopava demokratske standarde, zanemaruje ključne reforme i preporuke o izbornom integritetu te se ne usklađuje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Put zemlje prema EU-u ostat će blokiran sve dok njezino političko vodstvo ne pokaže istinsku predanost vrijednostima i obvezama pristupanja", rekao je izvjestitelj za Srbiju Tonino Picula (SDP/S&D).
U tekstu se poziva srpska vlada da osigura jednaka prava za hrvatsku manjinu u Srbiji kao što ih srpska manjina uživa u Hrvatskoj te da pokaže iskrenu predanost rješavanju otvorenih pitanja koja se tiču hrvatske manjine. Izražava se žaljenje zbog postupaka Srbije koji prisvajaju hrvatsku kulturnu baštinu i podrijetlo njezine književne tradicije te dovode u pitanje status hrvatskog jezika.
Pozdravlja se odobrenje predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku u Tavankutu, očekuje da će puna provedba odmah započeti i potiče nacionalne i lokalne vlasti da nastave dijalog s Hrvatskim nacionalnim vijećem (HNV).
U izvješću se odbacuje sve optužbe srbijanskih dužnosnika da su EU i neke od država članica bile uključene u organiziranje studentskih prosvjeda od studenog 2024. kako bi izazvale “obojenu revoluciju” i osuđuje činjenicu da najviši državni dužnosnici aktivno šire teorije zavjere o tome da je urušavanje nadstrešnice na kolodvoru u Novom Sadu bio čin sabotaže ili teroristički napad koji su počinile i podržale države članice EU-a.
Također se osuđuju nezakonita uhićenja i protjerivanja građana EU-a koji su dali izjave u znak podrške studentima koji su prosvjedovali te odbacuju neutemeljene optužbe srbijanskih vlasti da se Hrvatska miješala i sudjelovala u provedbi lokalnih izbora u ožujku 2026.
Zastupnici izražavaju zabrinutost zbog kontinuiranog naoružavanja vojske u Srbiji, u kombinaciji sa sve neprijateljskijom retorikom prema susjednim zemljama i produbljivanjem sigurnosne i obrambene suradnje Srbije s Kinom. Oštro se osuđuje nedavna nabava kineskih balističkih raketa zrak-zemlja CM-400AKG i upozorava da ovo gomilanje oružja mijenja regionalnu sigurnosnu ravnotežu i potkopava regionalnu stabilnost i dobrosusjedske odnose s okolnim državama članicama NATO-a.
U izvješću se osuđuje nastavak bliskih veza i produbljivanje partnerstva Srbije s Rusijom i naglašava da je politika balansiranja između Europske unije i drugih geopolitičkih aktera nespojiva s političkim povjerenjem koje se očekuje od zemlje kandidatkinje.
Izražava se zabrinutost zbog ulaganja Rusije i Kine u Srbiju i njihovog rastućeg utjecaja na političke i gospodarske procese u regiji, osuđuje posjet ruskog ministra gospodarskog razvoja Beogradu u ožujku 2026., koji se nalazi na popisu sankcija EU-a te poziva na hitno zatvaranje tzv. Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu, koji djeluje kao baza GRU-a (ruska obavještajna služba), te na prekid svake vojne suradnje s Rusijom, jer to postavlja legitimna pitanja o strateškoj orijentaciji Srbije. Podsjeća se da Rusija koristi Srbiju kao platformu za širenje dezinformacija diljem regije zapadnog Balkana.
Poziva se Srbiju da u praksi osigura poštovanje prava svih nacionalnih manjina i da pokaže iskrenu predanost rješavanju preostalih pitanja, uključujući pristup obrazovanju, informacijama, namjenskom medijskom prostoru, financiranju, objektima i vjerskim službama na jezicima manjina, kao i punu zastupljenost na svim razinama vlasti, u skladu s načelom reciprociteta kad god je to moguće.
Oštro se osuđuju napadi, zastrašivanje i uznemiravanje manjinskih zajednica, uključujući Slovake, Rumunje, Bugare i Hrvate, te korištenje uvredljivih naziva za etničke manjine u provladinim medijima.
Zastupnici su zabrinuti i zbog pomirljivog pristupa Komisije prema Srbiji u kontekstu nazadovanja zemlje u pogledu vladavine prava, demokracije i temeljnih prava, kao i njezinog destabilizirajućeg utjecaja na cijelu regiju.
U tekstu se naglašava da europske integracije ne mogu ići ruku pod ruku s konceptom "srpskog svijeta" kojemu je cilj potkopati mir i stabilnost u regiji i naglašava da su takvi narativi suprotni načelima dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje, koji su ključni elementi procesa pristupanja.
Osuđuju se slučajevi govora mržnje, neprijateljske retorike i zapaljivih narativa usmjerenih prema susjednim zemljama, posebno Bugarskoj, Hrvatskoj, Kosovu i Albaniji, čemu pribjegavaju javni dužnosnici i mediji te naglašava da je takav diskurs nespojiv s europskim vrijednostima.
Zastupnici osuđuje agresivnu i zapaljivu retoriku koju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koristi protiv susjeda tvrdeći, bez dokaza, da se Hrvatska, Albanija i Kosovo pripremaju za napad na Srbiju, te to koristi kao izgovor za kupnju kineskih nadzvučnih projektila.
Izražava se žaljenje što Srbija nastavlja s pokušajima izolacije susjedne države Kosovo s međunarodne scene kampanjom protiv njegovog priznanja ili isključivanjem zemlje iz međunarodnih organizacija te se poziva Beograd da se prestane protiviti se zahtjevu Kosova za članstvo u Vijeću Europe, što je u suprotnosti sa Sporazumom između Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa iz 2013.
Neriješeni slučajevi "nestalih osoba" i dalje predstavljaju ozbiljan izazov i značajnu prepreku normalizaciji odnosa, kaže se u tekstu te poziva Srbiju da u potpunosti surađuje s pravosudnim tijelima država članica EU-a u njihovim istragama ratnih zločina, uključujući one koji uključuju zločine protiv nestalih osoba, te da pruži sve relevantne informacije koje bi omogućile njihovu identifikaciju.
Kritike i za Bosnu i Hercegovinu
U izvješću o napretku Bosne i Hercegovine izražava se žaljenje zbog ostavke visokog predstavnika Christiana Schmidta i naglašava da takva ostavka ne smije biti povezana s ukidanjem zakona donesenih kao odgovor na secesionističke akcije ili neustavne mjere koje promovira Milorad Dodik.
Zastupnici traže da sljedeći visoki predstavnik bude iz jedne od zemalja članica EU-a i da bi trebao djelovati na temelju jasnog plana prema postupnom zatvaranju Ureda visokog predstavnika i prijenosu odgovornosti na posebnog predstavnika EU-a.
Izražava se žaljenje što politički akteri u BiH još nisu proveli potrebne ustavne i izborne reforme kako bi osigurali da svi građani mogu ostvarivati svoja politička prava na ravnopravnoj osnovi i ponavlja poziv da se zemlja uskladi s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i provede relevantne presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava kako bi se uklonila svaka nejednakost i diskriminacija.
U kompromisni amandman uvršten je i prijedlog Zelenih da bilo kakva izborna reforma ne smije produbiti ili učvrstiti etničke podjele. Članovi odbora izražavaju zabrinutost zbog zlonamjernih dezinformacija i stranog miješanja iz trećih zemalja, koji imaju za cilj sijati razdor, nasilje, međuetničke napetosti i destabilizirati Bosnu i Hercegovinu i njezin put prema pridruživanju.
Posebno zabrinutost se izražava zbog kontinuiranih operacija dezinformiranja koje dolaze iz Rusije i Srbije, a koje također potiču domaći akteri te u nešto manjoj mjeri iz Turske, Irana i drugih zemalja Perzijskog zaljeva. Također se izražava zabrinutost zbog rastućeg gospodarskog i političkog utjecaja Kine u regiji, posebno putem strateške infrastrukture i kreditiranja.
"Pozdravili bismo Bosnu i Hercegovinu u EU-u, ali njezini napori često su razvodnjeni izgovorima ili ograničenim kapacitetom za postizanje dogovora čak i unutar vlastitih granica", rekao je parlamentarni izvjestitelj iz Češke Ondřej Kolář (EPP).
Osim o BiH i Srbiji, vanjskopolitički odbor usvojio je izvješća o Sjevernoj Makedoniji i Kosovu.