Podijeljena mišljenja

Vlada ozbiljno razmišlja o porezu na ekstraprofit: "Do izrade programa paketa mjera krajem rujna jasno ćemo se očitovati"

Iz Vlade su za Dnevnik Nove TV potvrdili kako ozbiljno razmišljaju da porez na ekstraprofit ostane i dalje. Poslodavci se ljute, a oporba podržava, uz neke izmjene.

Rekordna inflacija nekima i dalje donosi rekordnu zaradu. Zbog toga su sve glasnija razmišljanja kako bi porez na ekstraprofit trebalo naplatiti i ove godine.

Porez od kojeg se u državnu blagajnu slilo više od 230 milijuna eura. Eura koji su otišli na račune najranjivijih.

"Cijeneći ono što je bilo u prošloj godini doseg tog zakona mi na Vladi sada raspravljamo i razmišljamo o njegovom nastavku provođenja i u 2024 godini. Mi ćemo se do izrade programa paketa mjera krajem rujna jasno očitovati", poručio je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade.

Pročitajte i ovo Pobjegao nakon nesreće Cure detalji pronalaska odbjeglog vozača: Pronađen čak 10 kilometara dalje, policija ga je odmah odvezla u bolnicu - "Postoje dvije dimenzije kazne"

Porez su do sad platile 353 kompanije. Najviše prerađivačke industrije 103 milijuna eura. Slijede trgovine na veliko i malo 35 milijuna eura. Banke i osiguravajuća društva 23 milijuna eura te opskrbljivači strujom i plinom 16 milijuna eura.

Porez na ekstraprofit da, smatra predsjednik, ali treba precizno odrediti koga oporezovati, donosi reporterka Dnevnika Nove TV, Sabina Tandara-Knezović

"Da vidimo je li to neki monopolist ili je to netko tko je smislio super gadget ili nekakvu novu tehnologiju i od toga je zaradio ogromne profite. Ovo drugo je u redu, ovo prvo je sumnjivo", rekao je Zoran Milanović, predsjednik.

Da porez treba ostati smatra i Sandra Benčić. Jer na krilima inflacije, kaže, mnogi profitiraju. Korona godine ne trebaju ulaziti u prosjek, a oporezovati poručuje treba ciljano.

"Znači trgovine, energetski sektor i financijski sektor. Da financijski sektor raste po nenormalnim stopama vidjeli smo jučer kada su objavljeni podaci o rastu BDP-a. Banke ove godine od HNB-a će uprihoditi 460 milijuna eura kao kamate na prekoročne depozite", istaknula je Sandra Benčić, saborska zastupnica.

Most još uvijek nema jedinstven stav, ali znaju što ne žele.

Pročitajte i ovo Otvorena skupna istraga Što se to događa u malom selu u BiH? U dvije godine četvero maloljetnika počinilo je samoubojstvo - "Mi pričamo o posljedicama, ali treba naći uzrok"

"Ne želimo sustav koji će nekima omogućiti da se bogate i da bogati budu još bogatiji, a onda građani, pričamo o bankama, kada štede, mogu uštedjeti starke u jednoj godini i to ne kožne nego obične tenisice", napomenuo je Marin Miletić, saborski zastupnik.

A evo što kažu oni kojih se to sve direktno tiče.

"Mi u HUP-u vjerujemo u razum i da će Vlada kao i do sada nastaviti štitit naše gospodarstvo. Potpuno je nerazumljivo da u ovom trenutku kada postoje snažne najave recesije kod naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera da idemo s dodatnim udarom na poduzetnike i da idemo sa stavljanjem dodatnih utega na naše gospodarstvenike", kazala je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Vlada će odlučiti do kraja rujna.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.