Na početku 6. sjednice Vlade Republike Hrvatske premijer Orešković se osvrnuo na sastanak u Berlinu gdje se sastao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
'Imali smo odličan sastanak u Berlinu s gospođom Merkel, a teme su bile za Hrvatsku vrlo bitne. Ojačali smo odnose s Njemačkom, a glavne izjave su bile da smo mi partneri. Među temama bile su i investicije za koje imamo ogroman potencijal i svakako trebamo pojačati tu suradnju', kazao je Orešković.
Ministrima je kazao i kako su sastanak u Njemačkoj popratili i pozitivnim ocijenili svi vodeći mediji u Europi.
'Želimo pojačati investicijsku klimu i napravili smo veliki korak prema tome. Taj se sastanak prenio kroz cijelu Europu, a teme su se čule vrlo jasno i glasno. Uvjeren sam da ćemo uskoro vidjeti rezultate pozitivnih odnosa', kazao je premijer te dodao kako su se na sastanku složili o pokretanju investicijskog foruma za suradnju Njemačke i Hrvatske, kako bi ostvarili kontakte i ojačali suradnju.
Merkel podržala 'Timov tim'
Istaknuo je kako je njemačka kancelarka Merkel podržala program Vlade kojeg joj je prmijer predstavio tijekom sastanka u Berlinu.
'Sastanak je malo duže trajao, duže nego bi inače jedan sastanak na tom nivou trajao, što je pozitivan signal da je Njemačka bila sporemna slušati i ono što su čuli su podržali - Program i plan od 5 točaka kojeg svi znamo, a koji se fokusira na dug i deficit. Spomenuo sam da će Hrvatska ispuniti kriterije iz Maastrichta te smo otorili još neke teme. To znači da će se dug početi smanjivati i da će deficit biti ispod 3 posto', kazao je Oreškovć te dodao kako ispunjavanje kriterija iz Maastrichta ne znači da će Hrvatska sutra uvesti euro već kako će ispunjavanje tih uvjeta Hrvatskoj dati mogućnost da sama odluči želi li ući u sustav eura ili ne.
'Ispunjavanje kriterija iz Maastrichta je veliki uspjeh i moramo se time baviti', poručio je premijer.
Kako je kazao, na sastanku s kancelarkom Merkel, razgovarao je i o migrantskoj krizi. Zahvalio se ministru Orepiću te kazao kako je Europa dala podršku hrvatskoj imigrantskoj politici.
'Pojačali smo inicijativu s Austrijom, Srbijom i Makedonijom koju smo zajedno pokrenuli, pojačali policiju na granicama Makedonije, a od susjeda čujem pozitivne komentare što znači da jako dobro surađujemo. Nema tenzija i to je bitno', naglasio je premijer.
Osvrnuo se i na poruke Donalda Tuska koji je migrantima poručio da ne dolaze u Europu te tražio da se migrantski val značajno uspori. Kazao je i kako će se schengenska pravila početi jače primjenjivati na grčkim granicama. Najavio je ponovni posjet Bruxellesu u ponedjeljak gdje će sudjelovati na sastanku s Turskom na kojem će se raspravljati o promjenama u strategiji u vezi migrantske krize.
Podržan prijedlog slanja vojske na granice
Što se tiče dopuna Zakona o obrani i Zakona o nadzoru državne granice, odnosno angažmanu Oružanih snaga, premijer Orešković je rekao kako su ta rješenja već u primjeni u Sloveniji i Srbiji.
Bila je to prva točka sjednice bila je rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o dopuni Zakona o nadzoru državne granice, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona kojeg je predstavio ministar unutarnjih poslova, Vlaho Orepić.
'Ovaj prijedog predstavlja refleksiju prema situaciji i okruženju u kojem se nalazimo', kazao je Orepić te objasnio da Nacrt prijedloga obuhvaća dopunu Zakona i to s detaljnijim opisom mogućnosti sudjelovanja Oružanih snaga Republike Hrvatske u obrani granica.
'Iznimno, Oružne snage Republike Hrvatske mogu pružiti potporu u zaštiti granice Republike Hrvatske na način da će postupati po uputama policije. Prijedlog bi se odnosio na iznimne situacije, kad ministarstvo unutarnjih poslova ili predsjednik Vlade, kad ocijene potrebnim iz sigurnosnih i humanitarnih razloga, mogu predložiti zaštitu državne granice u kojoj sudjeluje vojska', objasnio je Orepić, a potom je Vlada prihvatila prijedlog.
Vlada je raspravljala i o Nacrtu prijedloga zakona o dopuni Zakona o obrani, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona kojeg je predstavio ministar obrane, Josip Buljević.
'Da bi Oružane snage mogle ispuniti zahtjeve Zakona, na članak 62. dodaje se članak 62 A u kojem piše da Oružane snage mogu štititi državne granice na prijedlog predsjednika Vlade i predsjednika Republike Hrvatske te da u tom situacijama postupaju isključivo po uputama policije', objasio je ministar Buljević, a Vlada je prigvatila prijedlog.
Odbijeno izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a
Na današnjem zasjedanju članovi Vlade raspravljali su o Izvješću o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. godine. Izvješće o poslovanju HRT-a za 2014. godinu te o godišnjem izvješću o radu i provedbi nadzora zakonitosti rada i financijskog poslovanja Hrvatske radiotelevizije za 2014. godinu.
Izvješće je predstavio ministar kulture Zlatko Hasanbegović koji je napomenio kako, prema izvješću, javni informativni servis u najvećem dijelu ispunjava obveze usmjerenja kao i kvantitativne obveze zadane između Vlade RH i javnog informativnog servisa. Potom je kazao kako je stvarno stanje ipak drugačije.
'Glede kvantitativnih obveza, postoje niža kvantitativna obilježja od zakonski određenih na svim razinama poslovanje HRT-a, što je utvrdilo i Vijeće za elektroničke medije. Vijeće je zabilježilo i prekoračenje u oglašavanju, kao i niz nepravilnosti na radiju i televiziji koje nisu skladu sa Zakonom', kazao je ministar Hasanbegović.
Dodao je i kako je Vijeće za elektroničke medije bilo dužno , pismenim putem, uputiti opomenu javnom medijskom servisu, a što nije učinilo.
'Vijeće za elektroničke medije za 2014. godinu nije ispunilo svoje zakonske obveze te je ono suodgovorno za neispunjenje zakonskih obaveza HRT-a. Zbog toga se izvješće ne može ocijeniti pozitivno', zaključio je ministar što ej Vlada podržala te poslala prijedlog a razmatranje Hrvatskom Saboru.
Ostale točke dnevnog reda
Vlada je prihvatila Nacrt prijedloga zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (EU).
Vlada je pihvatila Nacrt prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o porezu na dobit, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (EU), kao i Prijedlog zaključka o prioritetima Vlade Republike Hrvatske u djelovanju u institucijama Europske unije tijekom nizozemskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Prihvaćen je Prijedlog odluke o koordinaciji aktivnosti unutar okvira za gospodarsko upravljanje Europske unije i sustavnom praćenju razvojnih inicijativa i projekata od osobitog strateškog značaja.
Na zatvorenom dijelu sjednice
Na zatvorenom dijelu sjednice Vlade Republike Hrvatske raspravljat će se o prijedlozima stajališta za sastanke Vijeća ministara, među kojima su Vijeće za okoliš (ENVI), 4. ožujka 2016. godine, prijedlog stajališta za sastanak Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i pitanja potrošača (EPSCO) u formatu ministara zaduženih za zapošljavanje i socijalnu politiku, a koji će se održati 7. ožujka 2016. godine te prijedlog stajališta za sastanak Vijeća za ekonomska i financijska pitanja (ECOFIN) koji je na rasporedu 8. ožujka 2016. godine.
Članovi Vlade raspravljat će i o prijedlozima odgovora Republike Hrvatske na pismo službene obavijesti Europske komisije od 26. siječnja 2016. godine u vezi s kodeksima i povezanim izmjenama konvencija i protokola Međunarodne pomorske organizacije (IMO).
Govorit će i o pismu službene obavijesti Europske komisije od 26. siječnja 2016. u vezi s kriterijima za privremeno odbijanje davatelja alogeničnih doza krvi, te o upravnom sporu radi istovremenog raspuštanja općinskog vijeća i razrješenja općinskog načelnika i njegove zamjenice – davanje odgovora na tužbu Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.
Pred Vladom je i rasprava o prijedlogu zaključka o davanju ovlasti za zastupanje u postupku pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, kao i ostala neriješena kadrovska pitanja.