Alexandar s Filipina je preko agencije za zapošljavanje u Hrvatsku stigao konobariti bez velikog iskustva u tom poslu u listopadu 2021. godine. Navike Hrvata brzo je pohvatao. Ali, priznaje, nije bilo lako.
"Oko nas su sve Hrvati, računi su na hrvatskom pa smo se morali prilagođavati, prevoditi", kaže Alexandar i dodaje kako je bilo teško, ali uči korak po korak.
Ugostiteljstvo je u top pet djelatnosti za koje se strancima izdaju dozvole za rad. Osjetili su to i u slastičarnici Žakline Troskot.
"Imamo ih 14. Iskustva? Odlična iskustva, jako su se lijepo uklopili, mi smo ih lijepo primili, najsretniji smo kad imamo našu domaću radnu snagu, ali s obzirom na situaciju na tržištu, pomanjkanje radne snage, morali smo tome priskočiti", kaže vlasnica slastičarnice.
Sada se postrožuju uvjeti za uvoz radne snage. Uvodi se obveza dokazivanja kompetencija stranih radnika za deficitarna zanimanja.
Broj zahtjeva za dozvole mora biti jednak broju zaposlenih, osim za poduzeća s više od 250 ljudi, za koje nema ograničenja. Promet poslodavca - minimalno 10.000 eura, a kao mjera zaštite radnika uvodi se zadužnica.
"Nerijetko bi se dogodilo da strani radnici dođu na zračnu luku i onda poslodavac koji ih je tražio ili odmah ili u nekom vrlo kratkom razdoblju odustane od tih radnika, da daljnje postupanje prema njima je zapravo u rukama policije što zapravo ne bi trebalo biti slučaj", rekao je Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova.
Produžuje se i važenje dozvole za rad s jedne na tri godine. Poslodavci će morati dati dokaz o primjerenom smještaju stranih radnika, a uvodi se i crna lista poslodavaca.
"Državni inspektorat utvrđuje koji je poslodavac imao neprijavljenog radnika, propisane su kazne drastično veće kazne u slučaju ponavljanja prekršaja. Apsolutno zabrana uvoza radnika", kaže ministar rada Marin Piletić.
Na prijedlog novog zakona sindikati nemaju primjedbe, ali imaju ih u udruzi poslodavaca.
"Kao primjere novih ograničenja koje smo vidjeli da trebamo vidjeti kako će se odraziti na tržište rada, to je sigurno ograničavanje zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad koje može podnijeti jedan poslodavac, a također i uvođenje instituta zadužnice koje bi poslodavac morao predati, a koja bi se aktivirala ako strani radnik ne započne radom u predviđenom roku", rekla je Irena Weber iz HUP-a.
Strži uvjeti odrazit će se i na poslovanje agencija za zapošljavanje.
"Vidimo potencijalni problem kod utvrđivanja kompetencija radnika u deficitarnim zanimanjima. Posebno ako pričamo o generičkim pozicijama, poput čistača i pomoćnih kuhara pa bismo rado dali svoje komentare", kazao je Marko Pekčec iz Zajednice agencija za zapošljavanje HGK.
Priliku za to imat će u idućih mjesec danas koliko će se prijedlog Zakona nalaziti na javnom savjetovanju, izvijestio je reporter Dnevnika Nove TV Ivan Čorkalo.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.