Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić kazao je da ove godine sindikati neće obilježiti Praznik rada prosvjedom nego će prikupljati potpise za referendumsku inicijativu '67 je previše'.
Za N1 je kazao da će, ako inicijativa potpise sakupi, a Vlada ne raspiše referendum, građane pozvati da izađu na ulice. Na pitanje jesu li sindikati ove godine odustali od prosvjeda jer je sve idealno, Ribić je kazao da se ove godine bave akcijom sakupljanja potpisa. "Ne, tu je sve gore i gore. Vidite koliko ljudi odlazi. Da je dobro, ne bi ljudi odlazili. Mi smo odustali ove godine jer je teško raditi prosvjede i ovakvu akciju kakav je ovaj referendum", kazao je Ribić.
"U ovom trenutku naš je cilj skupiti potpise za referendum kako bismo spriječili ovu perverznu i nehumanu odluku Vlade RH. I 65 nije humana mjera, i to je previše. Moja majka je otišla s 55 godina i punim stažom u mirovinu, bila u mirovini 28 godina. 35 godina je trčala, borila se, nakon toga je 28 godina živjela kao čovjek. To je velika vrijednost", smatra.
Na pitanje jesu li sindikati spremni na promjene u sustavu rada koje se događaju u svijetu, kaže kako su promjene tektonske, ali da se ne treba zavaravati prognozama kako više neće postojati sindikati. "Uvijek će postojati potreba za standardizacijom radnog odnosa. Naravno, na malo drugačije načine nego što je bilo. Ta elementarna potreba za pravednom plaćom će uvijek postojati", objašnjava Ribić.
Ministar Pavić ga razočarao
Govoreći o ministru rada Marku Paviću, kaže da je razočaran njime. "Silno me razočarao. Poznajem ga kao mladog čovjeka, tada sam imao dobru percepciju njega kao osobe, ali sad se može vidjeti što politika može napraviti od čovjeka. On je sada drugi čovjek. Otvoreno, beskrupulozno i bez srama laže. Što su oni izračunali, to je najobičnija floskula, i još to reklamiraju. To je ispod svake razine", kaže Ribić.
"Ovo je udar po narodu. Za naše novce oni lažu protiv naših interesa. Skandaliziran sam time. Da Hrvati nisu ovako apatični i nezainteresirani za svoju državu, zbog ovakvih stvari ljudi bi već bili na ulici. Primitivni Francuzi su stalno na ulici, a nas kulturnih Hrvata nigdje nema, s nama mogu raditi što hoće. Ovo je tipičan primjer kako se građanina manipulira", kaže.
"U Hrvatsku dolazi Manfred Weber koji je rekao da je Hrvatska uspješna priča. Zaboga, kome je to uspješna priča?", pita se Ribić.
U vrhu Europe po nesigurnim oblicima rada
"Hrvati nemaju stabilan sustav radnih prava. Mi smo na vrhu Europe po nesigurnim oblicima rada. Imamo najniže plaće. Nekad smo bili predvodnica po visini plaće među tranzicijskim zemljama. Sad smo na samom dnu, prestići će nas Rumunji. Oni dižu plaće 50 posto. Rumunji forsiraju plaće i briga ih što će reći Europska komisija. Zašto Hrvatska vlada ima planove o rastu BDP-a od svega 2 posto? Zašto nije ambicioznija? Mogu pohvaliti da ne lažu, ali zašto nisu ambiciozniji? Zato što znaju svoje okvire koje im zadaje Berlin skriven iz Bruxellesa", govori.
Na pitanje je li realno očekivati da se u Hrvatskoj podignu plaće za 50 posto, Ribić odgovara kako svaka ekonomska mjera ima svoju pozitivnu i negativnu stranu. Što se tiče Uljanika, smatra da je veća odgovornost Vlade koja nije nadzirala rad brodogradilišta nego sindikata čiji su članovi sjedili u nadzornim odborima.
Govoreći o javnoj upravi, Ribić kaže kako Hrvatska brojem zaposlenih ne odskače od ostalih zemalja EU-a, ali da je najveći problem - loša organizacija. "Mislim da je najveći problem što je državna uprava razorena. Otužno je stanje", govori. "Najveći problem je što je državna uprava neefikasna, neorganizirana", kaže.
Daleko od cilja
No, ne želi odati koliko je potpisa do sada sakupljeno. "Mi smo se dogovorili da to bude tajna. Prva dva-tri dana su bila jako dobra. Zasad ide dobro, ali još smo daleko od cilja", govori. "U slučaju da skupimo potpise, a Vlada ne raspiše referendum, mi ćemo poslati ljude na ulicu", kaže i dodaje kako narod mora shvatiti da ne smije odustati od svoje države.
"Mi sindikati smo razočarani što se na naše prosvjede ne odazove više ljudi", govori. Uzrok tome vidi u socijalizmu koji je 1. maj uništio kao prosvjedni događaj i u kolektivnu svijest ga upisao kao dan za roštiljanje i grah.