Uskrs se slavi od sredine drugog stoljeća. Spomen Kristova uskrsnuća, kao temelj kršćanske vjere, obilježava se jednom godišnje. Blagan se slavi na prvu nedjelju proljetnog punog mjeseca.
S obzirom na to da je prvi proljetni uštap između 22. ožujka i 25. travnja - u tom razdoblju je i dan u kojem se obilježava Uskrs.
Slavi se nedjeljom
Uskrs nije strogo vezan uz datum, poput Božića. Na prvom ekumenskom koncilu u Niceji 325. godine, razriješeni su prijepori oko datiranja tog blagdana i određeno je da to bude nedjelja nakon prvog punog mjeseca.
Zbog razlika u gregorijanskom i julijanskom kalendaru, zapadne i istočne crkve imaju različite datume proslave Uskrsa. Ponekad se obilježavanje Uskrsa po oba kalendara i poklopi na istu nedjelju.
Prije Uskrsa, kršćani se pripremaju u korizmi koja traje 40 dana, a počinje Pepelnicom. U tom razdoblju su vjernici pozvani na molitvu, post i dobra djela. Korizma završava na Veliki četvrtak koji uz Veliki petak i Veliku subotu čini vazmeno trodnevlje.
U većini zemalja diljem Europe crkvena zvona ostaju u tišini na Veliki četvrtak i miruju u znak sjećanja na Isusovu muku i smrt. Počinju zvoniti na Veliku subotu kao glasnici Isusova uskrsnuća.
Veliki petak dan je u kojemu kršćani mole i poste obilježavajući Kristovu muku i smrt, nema misnih slavlja, a vjernici se u crkvama okupljaju u tišini.
U noću između Velike subote i Uskrsa u crkvama se održava uskrsno ili vazmeno bdijenje na kojem se slavi najvažnija sveta misa u liturgijskoj godini i njome počinje uskrsno vrijeme. Slavlje počinje paljenjem uskrsne svijeće koju u crkvu unoce svećenici, a njezin plamen prenosi se na svijeće vjernika.
Vatra je simbol novog života i uskrsnuća.
Najveći kršćanski blagdan
Uskrs je najveći kršćanski blagdan. Slavi se u spomen na Isusovo uskrsnuće: nakon što je Krist bio razapet, Josip iz Arimateje je njegovo tijelo položio u grobnicu, a na grobnicu je položen veliki kamen.
Trećeg dana, u nedjelju, nekoliko žena (Marija Magdalena, Saloma i Marija Jakovljeva) došlo je u zoru vidjeti grob, no anđeo im je rekao da razapeti Isus više nije u grobu već je uskrsnuo. Vijest o uskrsnuću pronijela je Marija Magdalena.
Svojom smrću, prema kršćanskom vjerovanju, Isus je otkupio grijehe ljudi, a svojim uskrsnućem je raskinuo lance smrti, čime je život pobijedio smrt.
Tradicionalna uskrsnja blagdanska trpeza
Vjernici ujutro odlaze na misu i nose hranu na blagoslov. Tradicijski se na Uskrs blaguje šunka s domaćim kruhom uz različite slastice.
Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka ili šunka pečena u kruhu, uz to se jede mladi luk, hren i rotkvice, priprema se i kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof...
Uskrs i Uskrsni ponedjeljak u Hrvatskoj su praznici i neradni dani za većinu zaposlenih.
Simboli Uskrsa
Ljiljan podsjeća kršćane na Isusovo uskrsnuće. Taj cvijet simbol je čistoće Blažene Djevice Marije. Osim ljiljana, sunovrat, narcisi i tulipani simboli su Uskrsa. Njihovo cvjetanje u proljeće povezuje se s Isusovim uskrsnućem.
Isus je predstavljen kao dobri pastir koji pazi na svoje ovce pa se i janje smatra jednim od simbola Uskrsa.
Zec je također simbol plodnosti i novog života, a bio je i omiljena životinja božice proljeća Eastre.
Simboli Uskrsa su uskrsne pisanice. Šareno ukrašena jaja neizostavni su dio svakog blagdanskog stola, a simbol su proljeća i znak novog života.
Simboli Uskrsa su i svijeća, grančice palme i masline te kruh i vino kao znak sjećanja na Isusovu žrtvu.
Pisanice u puno boja
Jaja su simbol novog života pa su tako postala i simbolom uskrsnuća. Tradicija ukrašavanja jaja počela je u petnaestom stoljeću, kao proslava nakon dugog razdoblja posta i nestašice tijekom zime.
Prema jednoj od legendi, tri dana nakon Isusova raspeća Marija Magdalena je pohodila njegov grob noseći jaja u košari. Kada je vidjela da je grob prazan, jaja u njezinoj košari postala su sjajno crvene boje.
Tako je najčešća boja na pisanicama crvena. U kršćanstvu ona simbolizira Kristovu muku, Božju ljubav, nadu, ali i milosrđe, radost života i ljubav.