Zakon o porezu na nekretnine i dalje izaziva buru u javnosti. Zakon je trenutačno na e-Savjetovanju, a ovo su neke od reakcija i komentara na stranicama. Građani se najviše žale i ističu kako Vlada ne razlikuje male iznajmljivače od klasičnog rentijerstva te kako se oporezuju nekretnine prema kvadraturi, a ne prema vrijednosti.
"Ovakav protuustavan, štetan, konfuzan, nejasan, proturječan, neprovediv i diskriminacijski prijedlog zakona, koji ne može niti približno ispuniti svoj deklarirani cilj, zakonodavac mora pod hitno povući iz procedure", smatra Ivo Dolić.
"Ako se plaća porez na nekretnine, onda treba oporezovati bilo kakvu imovinu (štednju, aute, jahte, zemljišta, imovinu banaka, tvrtki i slično). Koja je razlika između 200.000 eura u nekretninama i 200.000 eura na štednji? Da bi se prva imovina oporezovala, a druga ne. Ako je državi cilj priuštivo stanovanje, neka donosi mjere koje će podići standard građana, a ne da ga urušava dodatnim porezima koji zahvaćaju gotovo sve nas. Također, država može graditi stanove i iznajmljivati ih građanima po povoljnijim cijenama te tako omogućiti povoljno stanovanje mladim obiteljima. Ako je problem apartmanizacija obale, to neka se rješava prostornim planovima.
Nadalje, što ako netko od nas ne može iznajmiti nekretninu? Da u takvoj situaciji još i plati porez", piše.
"Ako su mi roditelji darovnim ugovorom donirali nekretninu u kojoj oni i dalje žive i imaju prebivalište na toj adresi, a ja živim u drugoj nekretnini na kojoj imam prijavljeno prebivalište, znači li to da moram iznajmiti kuću roditeljima da ne plaćam porez na nekretnine?" pita se Roko Mrvica.
"Propisivati plaćanje poreza prema mjestu (ulici, naselju...) potpuno je pogrešno jer u istoj ulici postoje i straćare i penthausi. Prema prijedlogu jednaki porez se plaća na novouređenu s kuću s bazenom i na naslijeđenu kuću u koju vlasnik mora uložiti novac da se ne sruši, a onda još i porez jer se nalaze u istoj ulici ili naselju. To jednostavno nije pošteno. To nije zdravorazumski", piše Šime Guzić.
"Zašto se takva ideja ne primijeni za državne nekretnine? Neka država iznajmi ili proda svoje stanove i poslovne prostore, dobit će više novca nego od ovoga poreza", smatra Šime Guzić.
Tatjana Bokulić pita se što je s nekretninama koje su naslijeđene i nalaze se u zoni vikend-naselja koje nema gotovo nikakvu komunalnu infrastrukturu.
"Konkretno, vikend-naselje Karašica, već nepravedno plaćamo porez na kuće za odmor iako tamo nemamo ni vodovod ni kanalizaciju ni asfaltiranu cestu - po odluci JLS-a plaćamo jednaki porez kao netko za kuću za odmor u skroz urbaniziranom mjestu. Dakle - takav objekt i nama služi za ograničenu uporabu i ne možemo ga takvog iznajmiti za stambene potrebe!" navodi Tatjana Bokulić.
Neda Brčić ukazuje na diskriminaciju malih iznajmljivača obrtnika, onih koji plaćaju porez na dohodak ili dobit, a sada im se uvodi i porez na nekretnine. "Dakle, ove kategorije privatnih iznajmljivača plaćaju značajno veći porez od paušalaca, odnosno plaćaju porez kao bilo koji poduzetnik ili obrtnik, a nekretnina im je osnovno sredstvo za obavljanje djelatnosti. Ako se iz primjene zakona ne izuzme ova kategorija, tada su fizičke osobe koje pružaju uslugu iznajmljivanja i vode poslovne knjige diskriminirane u odnosu na ostale oblike poslovne djelatnosti", pojašnjava Brčić.
"Potrebno je člankom 8. st. 5. razdvojiti obiteljski smještaj od rentijerstva, i to na način da se omogući predstavničkim tijelima JLS-a da za obiteljski smještaj mogu utvrditi do 50 % niže iznose po ležaju od predloženih jer ako ostane ovakvo zakonsko rješenje, doslovno svim iznajmljivačima slijedi povećanje poreza po ležaju (uz dodatni porez na nekretnine) od najmanje 300 % pa do više od 600 %, a u nekim JLS-ima i više od 1000 %!" kaže Marko Paliaga.
"Nije isto ako netko iznajmljuje apartan u Dubrovniku ili u nekom malom turističkom mjestu. U Dubrovniku, recimo, jedan apartman moguće je popuniti do 200 dana godišnje, dok je u nekom manjem turističkom mjestu takav broj dana popunjenja nemoguće ostvariti, najviše je moguće oko 90 - 100 dana, i to po nižim cijenama nego u Dubrovniku (15. 6. - 15. 9. - toliko je cca moguće u Novigradu).
Budući da se i Dubrovnik i Novigrad nalaze u istoj, prvoj turističkoj zoni, stopa poreza je ista. Što znači da će za identičan apartman s istim brojem kreveta fiksni paušalni porez biti identičan, što nije pošteno niti pravedno.
Isto tako vrijedi i usporedba za nekoga tko ima apartman s četiri kreveta i kojim u sezoni zaradi 4000 - 5000 eura i netko tko ima vilu s bazenom i isto četiri ležaja, a zaradi i više od 20.000 eura (a u istoj su zoni i području).
Paušalni porez i jednome i drugome će biti isti fiksni iznos - 1200 eura, što nije nikako realno, pošteno i pravedno. Isplatit će se odjaviti apartmane, dati ih u fiktivni dugoročni najam za povremeno korištenje (poželjno nekome od rodbine ili prijatelja izvan EU-a) i onda iznajmljivati na crno. Time je porez puno manji, nema ni plaćanja boravišne pristojbe, članarine TZ-u..." piše Robert Radizlović.
I neki gradnačelnici nadaju se da će zakonodavac promijeniti neke odredbe u zakonu i, primjerice, napraviti razliku između malih iznajmljivača i klasičnog rentijerstva. Kako stvari stoje, neće biti puno njih koje će zaobići ovaj namet, no mi smo ipak pobrojili kategorije koje su izuzete od tog poreza koji bi trebao na snagu stupiti s prvim danom nove godine.
Ako spadate u ovih devet kategorija, nećete plaćati porez na nekretnine.
Tko neće plaćati porez na nekretnine
Zakonodavac je predvidio uvođenje poreza na nekretnine transformacijom poreza na kuće za odmor, koji bi se plaćao u iznosu od 0,6 do osam eura po četvornom metru. Lokalne jedinice same će moći odlučiti o iznosu unutar definiranog raspona, oporezivat će se stambene nekretnine, a porezni obveznik će biti svaka domaća i strana, pravna i fizička osoba.
Oslobođenje od plaćanja odnosit će se na nekretnine koje služe stalnom stanovanju ili stanovanju najmoprimca najmanje deset mjeseci godišnje.
Također, porez se neće plaćati na nekretnine koje uslijed proglašenja prirodnih nepogoda nisu primjerene za stanovanje, kao i za nekretnine za koje se može utvrditi da je onemogućena njihova stambena namjena.
Izuzeće od plaćanja poreza odnosit će se i na nekretnine koje služe poljoprivredi i obavljanju proizvodne i neproizvodne djelatnosti.
Između ostalog, porez neće uključivati nekretnine javne namjene i one namijenjene institucionalnom smještaju osoba, kao što su starački, studentski i đački domovi, neće ga morati plaćati ni lokalne jedinice za nekretnine u svom vlasništvu na području svoje jedinice, a od poreza su izuzete i nekretnine u državnom vlasništvu.
Također, porez se neće plaćati šest mjeseci ako pravna osoba dođe u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Nakon toga i za te zgrade plaćat će se porez na nekretnine.
Oslobođenje od poreza po socijalnim kriterijima
Jedinice lokalne samouprave moći će osloboditi, sukladno precizno utvrđenim kriterijima, od obaveze plaćanja poreza ne nekretnine socijalno ugrožene građane.
Općina ili grad moći će propisivati visinu poreza "zonski", to jest ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni u kojoj se nekretnina nalazi. To znači da neće morati biti isti iznos poreza za cijelu lokalnu jedinicu, već, primjerice, da će se moći naplaćivati veći porez za nekretnine u centru ili na obali.