Porez na nekretnine i dalje izaziva niz reakcija. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu kaže da je porezna reforma u smislu tog poreza - revolucionarna.
I u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) gledaju pozitivno na uvođenje poreza na nekretnine, jer smatraju da stvara uvjete za ravnomjernije oporezivanje svih vidova ekonomskih aktivnosti.
No nisu svi oduševljeni ovakvim porezom. Na nogama su mali iznajmljivači, koji će po ovom prijedlogu biti oporezivani po dvije osnove. Uz porez na nekretnine, mali iznajmljivači plaćat će i povećani paušal - i to na sve krevete - i osnovne i pomoćne.
Izračun paušala
Evo kako će to sve točno izgledati.
Paušal se osjetno povećava. Dosad se paušalni porez plaćao u rasponu od 19,91 do 199,08 eura, i to samo na osnovne krevete. Sada Vlada želi da ubuduće njegova visina ovisi o indeksu turističke razvijenosti, a on se utvrđuje na temelju broja dolazaka turista, broja noćenja, broja postelja te broja zaposlenih u turističkim djelatnostima.
Prema tom indeksu, lokalne jedinice razvrstavaju se u četiri skupine.
U turistički najrazvijenijim mjestima (I kategorija) paušal bi iznosio od 150 do 300 eura po krevetu, u drugoj skupini (II kategorija) od 100 do 200 eura, u trećoj (III kategorija) od 30 do 150 eura, a u četvrtoj (IV kategorija) od 20 do 100 eura.
U odnosu na današnju visinu paušala, njegova donja granica u turistički najrazvijenijim gradovima poput Dubrovnika, Splita i Poreča penje se za 653,4 posto, u drugoj skupini za 402,3 posto, u trećoj za 50,7 posto, a u četvrtoj ostaje ista.
Vlada je napravila računicu za oporezivanje stana od 50 kvadratnih metara s dva kreveta plus dva pomoćna kreveta, a koji se turistički iznajmljuje 65 dana uz cijenu od 160 eura i prihod od 10.400 eura.
Neki gradonačelnici su na nogama. Javljaju im se mali iznajmljivači koji će sada plaćati velike cifre. Pitali smo gradonačelnike Dubrovnika, Novalje i Krka što misle o novim nametima.
Primjer Krka
Gradonačelnik Krka Darijo Vasilić kaže kako se radi o velikom udaru na iznajmljivače.
"Trebalo bi razlikovati kućnu radinost, obiteljski smještaj od rentijerstva. Kućna radinost je početak turizma na Jadranu. TZ je kod nas osnovan prije 130 godina. Ti svi iznajmljivači imaju rješenja kojima su kategorizirani, plaćaju pristojbu, članarinu, plaćaju i PDV kod posredovanje s agencijama. To je sasvim drugačiji oblik od rentijerstva. Vlada ne razumije tu ključnu razliku. Tu kućnu radinost bi trebalo izostaviti. Mislim da je to veliki udar, da su stigmatizirani iznajmljivači. To je veliko povećanje", napominje.
U Krku je sada porez 55 eura po krevetu, a on bi se sad minimalno trebao povećati na 150 i to je povećanje od 200 posto.
Kaže da bi iznajmljivači po Vladinoj računici sada trebali plaćati 1/3 svojih prihoda. Na 6000 eura prihoda, davali bi otprilike 2000 eura poreza, ukoliko se radi o apartmanu od 50 kvadrata s 4 kreveta.
Gradonačelnik Dubrovnika o porezu na nekretnine
Mato Franković rekao je da namjerava porez na nekretnine implementirati na sličan način kao što je to sada slučaj s paušalnim porezom na turistički najam – iskoristit će cijeli raspon od 8 eura po četvornom metru za najatraktivnije lokacije, do 0,6 eura za manje razvijena područja.
Najmanju stopu od 0, 63 imat će Dubrovačka gornja sela i Elafiti skupina otoka smještenih zapadno od Dubrovnika.
Dubrovnik još uvijek nije donio odluku o paušalnom porezu, rekao nam je Franković.
Ipak navodi kako će doći do značajnog rasta.
"Doći će do porasta, sigurno hoće, no vodit ćemo računa o zonama. Nisam sklon da idemo s paušalom do maksimuma. Vidjet ćemo možemo li diferencirati klasično rentijerstvo od obiteljskog smještaja", kazao nam je.
I to će, kaže, biti njihov prijedlog kako bi se zaštitili oni koji iznajmljuju svoje kuće, očekuju goste i nisu klasični rentijeri.
Primjer na Dubrovniku - iznajmljivač apartmana
Iznajmljivač apartmana od 50 četvornih metara s četiri kreveta u centru Dubrovnika dosad je plaćao 200 eura po osnovnom krevetu i pet eura po metru četvornom poreza na kuću za odmor.
Ukupno je godišnje platio 648,16 eura, ne računajući ostale izdatke poput turističke pristojbe, članarine turističkoj zajednici i PDV na online platforme putem kojih se iznajmljuje.
Ako se gradonačelnik Dubrovnika, grada koji je u prvoj skupini indeksa turističke razvijenosti, odluči za maksimalnu stopu poreza na nekretnine od 8 eura u centru Dubrovnika te za najveći mogući paušal od 300 eura po krevetu, isti taj iznajmljivač plaćat će godišnje čak 1600 eura - odnosno gotovo 150 posto više nego dosad.
Gradonačelnik Novalje: "To je veliki udar"
Novalja je do sada imala porez paušala po krevetu od 28 do 55 eura.
Gradonačelnik Novalje Ivan Dabo poručuje da će u slučaju da ovakav prijedlog prođe, Novalja ići na najmanji mogući paušal od 150 eura po krevetu.
"Ipak, to je veliki udar. Nije mi jasno zašto sve nije prepušteno jedinicima lokalne samouprave. Vjerujem da će se kroz daljnje rasprave o ovom prijedlogu zakona nešto promijeniti. Mi imamo 20.000 smještajnih jedinica i smatram da je to veliki udar na domicilno stanovništvo koje se bavi iznamljivanjem. Ne mogu zatomiti razmišljanja ljudi", rekao nam je gradonačelnik Novalje.
Iznajmljivač u Novalji do sada je plaćao 55 eura po krevetu i pet eura po metru četvornom poreza na kuću za odmor.
Ukoliko ovakav prijedlog prođe sada će po krevetu plaćati 150 eura.
Uz sve ostale namete, poput plaćanja turističkoj zajednici, PDV na platforme za iznajmljivanje i ostale troškove prilikm iznajmljivanja.
