U talijanskim Alpama spasilački timovi helikopterima i dronovima traže 13 osoba nestalih u lavini od urušavanja glečera Marmolada. Sedam je osoba poginulo. Planinari koji su nekoliko dana ranije trebali proći kobnom stazom, svjesni su izbjegnute opasnosti i napeto prate tijek potrage. "To smo mogli biti mi", rekao je Mikael Bouchard, jedan od njih.
Spasilačke službe nisu optimistične oko rezultata potrage. "Moramo biti jasni, za pronalazak nekoga živog nakon ovakvog događaja, vrlo je mala vjerojatnost, vrlo mala - jer mehaničko djelovanje ove vrste lavine ima vrlo velik utjecaj na ljude, tako da je ta mogućnost jako, jako ograničena", rekao je Alex Barattin, jedan od spasioca.
Spasioci pokušavaju nestale osobe locirati i putem signala njihovih mobitela. Stručnjaci događaj prepisuju klimatiskim promjenama.
Italija je usred toplinskog vala, ali i najveće suše u tom dijelu zemlje u posljednjih 70 godina.
Stručnjak za snijeg i odron leda baš ovog glečera potpuno je zatekao. "Da ste me do jučer pitali o riskantnim glečerima, zasigurno nikad ne bih spomenuo Marmoladu. Glaciolozi su je smatrali tipičnim primjerom nestajućeg glečera", rekao je glaciolog Giovanni Baccolo.
Iako znanost nestajanje glečera nije potpuno razjasnila,
sada pozivaju na oprez jer taj proces, sudeći po primjeru Marmolade, više nije bezopasan.
I hrvatske su planine opasne
U posljednja 24 sata, na Velebitu i Medvednici život je izgubilo dvoje ljudi. Novinar Domagoj Mikić javio se izravno sa Sjevernog Velebita, gdje je o kobnim greškama turista i planinara razgovarao s dopročelnikom HGSS-a Josipom Brozičevićem.
"Dehidracija i srčani problemi spominju se kao mogući uzroci smrti u oba slučaja. Iz HGSS-a kažu da se planinari često precijene u svojim mogućnostima, ali i da su planine itekako varljive, što možemo vidjeti i iz našeg primjera - nalazimo se na 1,594 metra nadmorske visine, i ako pogledate prema moru, lijepo je vrijeme. Međutim, s druge strane planine sprema se oluja", rekao je Mikić.
67-godišnja strana državljanka, koja je stradala jučer na Velebitu, počinila je nekoliko kobnih grešaka. "Da, najprije se radi o osobi starije životne dobi koja se dovela u situaciju fizičkog napora. Također, fizička nepripremljenost i izloženost visokim temperaturama sigurno su pridonijele tragediji", rekao je Brozičević.
U napornim situacijama, tijelo odašilje signale u obliku simptoma, kojima nam govori da nešto nije u redu. "Od mogućih simptoma najčešće se radi o vrtoglavici, grčevima, glavobolji, mučnini, ubrzanom radu srca, nepravilno disanje, blijedoj koži...Tada moramo zastati i poduzeti nešto", rekao je.
Kako spriječiti tragediju?
Postoje brojni koraci koje možemo poduzeti, da bismo pri planinarenju spriječili potencijalnu tragediju. "Treba voditi računa o pravovremenom i dovoljnom unosu vode i soli, postavljanjem realnih ciljeva u skladu s našim mogućnostima, treba se educirati, informirati te biti fizički i tehnički pripremljen. Ako sve ovo poduzmemo, izbjeći ćemo potencijalne rizike", rekao je Brozičević.
"Turisti svašta rade, idu planinariti u neadekvatnoj obući, u japankama ili nekakvim šlapama. To nas na planini može itekako ugroziti".
"Transportni helikopter bi nam izuzetno pomogao, jer je uvjerljivo najbrži način da se ozlijeđenima pruži adekvatna srkb. Osoba je najčešće zbrinuta u roku tog "zlatnog sata", i mi želimo da to zaživi i u Hrvatskoj", rekao je.
"Međutim, količina novca HGSS-a je dovoljna za izvođenje akcija, ali kada govorimo o hitnosti i interventnosti, ništa se ne može mjeriti s helikopterskom intervencijom u slučaju srčanih problema ili teških trauma", dodao je.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr