Hrvatski reprezentativci večeras u 20 sati igraju protiv Argentine u polufinalu Svjetskog nogometnog prvenstva.
Premijer Andrej Plenković ovaj će put utakmicu pratiti kod kuće, i to u društvu svojih najmlađih, čijoj se reakciji jako veseli, kako je otkrio u izjavi za medije nakon sudjelovanja na konferenciji u organizaciji The Economista "Svijet u 2023. godini" u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) u Zagrebu, a čija je tema bila ''Hrvatska u eurozoni i Schengenu - svjetlo u tunelu globalne recesije i nesigurnosti".
''Imam malu djecu, a nezgodno mi ih je negdje voditi van. Htio bih malo pratiti kako oni to, s puno emocija, doživljavaju", kazao je Plenković.
Što očekuje? Pobjedu, kazao je i dodao: ''Ako bi moglo biti kao u Rusiji, bilo bi OK. Cijela je Hrvatska uz našu reprezentaciju i uz izbornika Dalića. Sve ovo što su nam dosad priuštili, u međuvremenu i u Ligi nacija, na Europskom prvenstvu, prošlom Svjetskom prvenstvu, fascinantan je uspjeh jedne sjajne generacije vrlo ozbiljnih i nadarenih igrača koji su sada toliko iskusni i mentalno snažni da se vidi da ne postoji samo respekt da se vidi da ne postoji samo respekt kod drugih momčadi kad se igra protiv Hrvatske, nego vjerojatno i malo straha što je dobro''.
Ocijenio je pritom fascinantnom činjenicu da ''Modrić s 37 igra kao da ima 10 godina manje, da Livaković brani odlično - obraniti četiri penala plus jedna stativa, to znači pet, to je fascinantan uspjeh, a Gvardiol s 20 godina igra kao da je njemu 37. To je najkraći miks, ali ne umanjuje doprinos svih ostalih. Dapače''.
Iako je nogomet opet tema dana, brojna politička pitanja ipak nisu posve nestala, a jedno od njih je i obuka ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Plenković je opetovao da je prihvaćanje Vladine odluke i hrvatsko sudjelovanje logički slijed stvari.
''Objasnio sam logiku da podržimo sudjelovanje Hrvatske vojske u EUMAM-u. To je mali doprinos u odnosu na ovo što smo dosad dali. Sve su to teme kvaziizgovora koji ne stoje. Ono što stoji jest da je Hrvatska zemlja koja je jako dobra s Ukrajinom i koja je dala puno te je ovo samo nastavak i kontinuitet naše politike'', kazao je hrvatski premijer i pozvao još jednom oporbu da podrži prijedlog - ''ne jer je HDZ-ov, nego jer je to logičan slijed i politika zemlje članice Europske unije''.
Ministri za europske poslove preporučili su čelnicima država članica da dodijeli kandidatski status BiH, a Plenković je rekao da je pisao grčkim predstavnicima da se podrži dodjeljivanje statusa kandidatkinje BiH.
''Mi smo snažno za to, nama je BiH prijateljska susjedna zemlja s kojom želimo imati najbolje odnose, u kojoj Hrvatima želimo da budu potpuno ravnopravni, a najbolje će biti kad cijela zemlja na europskom putu provede reforme. Hrvatska je tu partner koji želi svoj utjecaj iskoristiti do maksimuma. Taj utjecaj, pogotovo nakon Schengena i eura, nije mali'', rekao je predsjednik hrvatske Vlade.
Upitan koju bi ocjenu dao svojoj Vladi, pobrojio je postignuća koja smatra uspjesima i opetovao da je ovo ''godina isporuke'', a na upit da to pretvori u brojčanu ocjenu uz smiješak je odvratio: ''Ne znam je li mi to baš u interesu''.
Svoje nade u pobjedu Hrvatske kao ishodu večerašnjeg ogleda s Argentinom podijelio je i potpredsjednik Vlade te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković: ''Dobar je osjećaj. Mi smo Argentinu dobili na prošlom prvenstvu 3-0. Doduše, to je bila utakmica u skupini, ovo je eliminacijski dio. Nisu lak protivnik, ali dobar je osjećaj. Ja bih bio zadovoljan i s 1-0".
"Svi smo uz njih. Radimo kao da se ništa ne događa, ali svi smo mislima u Dohi, s našom reprezentacijom. Plasirati se u polufinale, među četiri, već je veliki uspjeh, ali ako nam priušte i finale, i daj Bože, da bude protiv Francuza i da ih pobijedimo, to je velika stvar. Tako da smo uz njih svim srcem'', poručio je Butković.
Do ulaska Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor ostalo je još samo nekoliko tjedana. Nestanak unutarnjih granica s Europskom unijom dogodit će se na isti dan kad i pristupanje eurozoni, što je jedinstven slučaj.
Nakon koronakrize svijet se, pa tako i Hrvatska, muči s energetskom i prehrambenom krizom zbog agresije Rusije na Ukrajinu. No pomoć Hrvatskoj stiže upravo kroz šengenski prostor i eurozonu, ističe hrvatski premijer svakom prilikom, a na tom je tragu govorio i ranije na konferenciji, čija je tema ''Hrvatska u eurozoni i Schengenu - svjetlo u tunelu globalne recesije i nesigurnosti".
''Napravili smo politički odabir da ne gradimo zidove, žicu... namjeran odabir.... Graditi zidove, žicu - nismo to htjeli. Bilo je to možda lagano, pragmatično rješenje, ali mi to nismo htjeli'', kazao je, između ostalog, Plenković te zapitao kako bi to bilo da je Hrvatska postavila žicu prema BiH.
''Ekonomska korist od uvođenja eura je jasna'', istaknuo je Plenković, a osvrnuo se i na uvođenje poreza na ekstraprofit: ''Ima aktera na našem tržištu koji su svojom politikom cijena pridonijeli rastu inflacije. Znamo to svi. Ne možemo mi stajati kao da ne vidimo da mi smanjujemo stopu PDV-a, a neki proizvodi unatoč tome koštaju nenormalno više'', kazao je premijer kazavši da to znači da netko koristi situaciju da stekne profit što može razumjeti jer živimo u kapitalizmu.
Ima svari koje se nisu dogodile po Duhu Svetom...
No, Vlada je limitirala cijene nekih stvari, odnosno kako je rekao: "Nije se to dogodilo po Duhu Svetom, nego je Vlada adekvatno reagirala, a za paket reakcije, vrijedan 26 milijardi kuna, negdje se sredstva moraju namaknuti". ''Ovo je doprinos solidarnosti i vrlo pažljivo smo razmišljali o tome'', kazao je Plenković o porezu na ekstraprofit.
Premijer je podsjetio na potporu građanima i gospodarstvu u krizi, odnosno Vladine mjere u vidu dva paketa vrijedna 26 milijardi kuna, dogovor sa sindikatima u javnim i državnim službama o rastu plaća, europski novac kojeg nikad nije bilo više na raspolaganju te niz strukturnih reformi poput zdravstvene i porezne.
Istaknuo je i da je potrebn dalje se boriti s fenomenom korupcije te se požalio kako se ''može čuti da je ulazak u eurozonu zasluga svih, no da kojim slučajem nije ostvaren ulazak u eurozonu i Šengen, bio bi kriv Plenković i Vlada HDZ-a". "Trebamo stvari reći onakvima kakve jesu", poručio je i kazao da je donošenje strategije za ulazak u eurozonu isključivo plod političke volje njegove Vlade, koja je napravljena u suradnji s HNB-om.
Osvrnuo se i na rat u Ukrajini, a i na obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, oko čega se već tjednima vode rasprave u Hrvatskoj. Kritizirao je opet sve koji se protive odluci Vlade te poručio zastupnicima: ''Pozivam ih i danas da se priključe ovoj inicijativi i da je podrže. Teret za 101 glas nije na većini, nego na onima koji dvoje. Mi smo čvrsti, principijelni, nikakvo dovođenje ratu Hrvatsku to nije.''
Polufinale u Dohi tema je koja se ni na ovom skupu nije mogla izbjeći, a Plenković je kazao: ''Ne mogu ići na baš svaku utakmicu, ali svim srcem smo uz njih.'' Istaknuo je da je riječ o briljantnoj generaciji, kao i da se, što se tiče brendiranja Hrvatske - ništa s time ne može mjeriti.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić istaknuo je da uvođenje eura jača otpornost na krize, a komentirao je kovanice eura koje građani mogu kupiti od 1. eura i rekao da ''idu kao halva''.