Kada utvrdite da ste nesposobni za rad kao posljedicu neke bolesti ili ozljede važno je prvo obavijestiti poslodavca, ali i liječnika opće prakse, kako bi u roku od tri dana dostavili liječničku potvrdu o nesposobnosti za rad i očekivanom trajanju izostanka s posla.
“Pod privremenom nesposobnošću za rad podrazumijevamo situaciju kad je osoba bolesna, ozlijeđena ili zbog drugih okolnosti nije sposobna izvršavati svoje Ugovorom o radu preuzete obveze. Mora se raditi o kategoriji osiguranika koji mogu ostvariti pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a to je u stvari pravo za naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad”, rekla je Dijana Vuksan iz HZZO-a.
Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na naknadu plaće mora mu se utvrditi uzrok zdravstvenog stanja.
“Uzroci mogu biti ozljede ili bolesti ili ako je osiguranik smješten radi liječenja u zdravstvenu ustanovu ili treba obaviti medicinsko ispitivanje koje ne može obaviti izvan radnog vremena, zatim izolacija koja nam je u zadnje vrijeme dosta česta zbog pojave zaraze u okolini, komplikacije u trudnoći, ozljeda na radu ili profesionalna bolest, te njega člana obitelji. Ti su uzroci utvrđeni zakonom uslijed kojih osoba može ostvariti pravo na naknadu plaće”, dodaje Vuksan.
Ovisno o uzroku bolesti ovisi i koga će ta naknada teretiti i na koliko dugi vremenski period, otkriva novinarka Informera Zorana Vukić.
“Ako je osiguranik privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede to je onda naknada plaće koja za prva četrdeset i dva dana tereti sredstva poslodavca. Ta naknada po zakonu ne može iznositi manje od 70 posto od utvrđene osnovice”, ističe Dijana Vuksan.
Nakon 43 dana naknada plaće tereti sredstva HZZO-a i za prvih šest mjeseci iznosi 70 posto od utvrđene osnovice, a nakon toga 80. Tu visinu može ostvariti osiguranik ako je neprekidno po istoj dijagnozi privremeno nesposoban za rad najdulje 18 mjeseci. Poslije tog perioda naknada se umanjuje na 50 posto od zadnje isplaćene naknade plaće, osim ako osiguranik boluje od neke vrste bolesti koja je navedena u zakonu.
Što je s bolovanjem kod zaraze koronavirusom?
Kada je riječ o bolesti uzrokovanoj Covidom, pravila su ista onog trena kada je bolest potvrđena testom. Takav se slučaj vodi kao privremena nesposobnost koja tereti poslodavca prvih 42 dana. No drukčije se tereti samoizolacija.
“Kada govorimo o osobi koja nema simptome bolesti, koja je zbog pojave zaraze u okolini izolirana, njoj je neka osoba za utvrđivanje samoizolacije rekla da se treba izolirati i pratiti svoje zdravstveno stanje. Ako bi došlo do pojave simptoma ili bi se pozitivnim testom utvrdilo da je ona bolesna, ona je na takozvanom običnom bolovanju”, objašnjava Vuksan.
Riječ je o naknadi u nadležnosti HZZO-a. Tada je maksimalan iznos 4.200 kuna koji se može dobiti. No, rodiljni dopust tereti se drugačije.
“Najkasnije započinje dvadeset i osam dana prije predviđenog termina poroda, a najranije može započeti četrdeset i pet dana prije predviđenog termina i traje do navršenih šest mjeseci djeteta. To je naknada koja od prvog dana tereti sredstva HZZO-a i iznosi sto posto od osnovice bez limita. Znači nije limitirana na 4.200 kuna. Znači, koliku osiguranik ostvaruje plaću, toliko će mu iznositi naknada za vrijeme trajanja porodiljnog dopusta”, tvrdi Vuksan.
Roditeljski dopust je razdoblje od osam mjeseci, a svaki od roditelja može koristiti četiri mjeseca. Ako ga koristi samo jedan roditelj, maksimalno trajanje je šest mjeseci. Tako primjerice ako majka iskoristi roditeljski dopust od pola godine, otac djeteta može preostala dva mjeseca iskoristiti do osme godine života djeteta.
“Za vrijeme roditeljskog dopusta koje za prvo i drugo dijete traje maksimalno osam mjeseci naknada iznosi oko 5.600 kuna. Nakon toga za treće, četvrto, blizance ili svako sljedeće dijete, jer on traje do trideset mjeseci, naknada iznosi 2.300 kuna” zaključila je Vuksan.
Što se tiče bolovanja posve je druga situacija u slučaju ako je priznata ozljeda na radu ili profesionalna bolest. Tada osiguranik može ostvariti pravo stopostotne plaće bez limita. Od prvoga dana trošak ide na teret HZZO-a na način da poslodavac radniku isplati plaću, a onda traži naknadu isplaćenih sredstava.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!