Ravnateljima škola sve je teža zadaća pronaći nastavnike fizike ili matematike. Kako bi si osigurali neophodan kadar, postali su dosjetljivi, pa čak koriste i grupe na Whatsappu, zovu fakultete... Ako se netko pojavi, kažu, ide po principu, tko prvi i s boljim uvjetima, dobiva posao. Problem nije samo u manjim sredinama, snalaziti se moraju i u metropoli.
"Morate, ustvari, imati veliku sreću. Morate biti atraktivni njima, morate biti u centru Zagreba, da ne nudite razredništvo u toj priči. Oni već mogu lagano i birati", kaže ravnatelj OŠ Većeslava Holjevca Slaven Staklenac.
Tamo gdje se ne uspije naći nikoga zna uskakati i nestručna zamjena. Odnosno, netko tko nije završio za predavati taj predmet. Čak 129 učitelja i nastavnika nestručno predaje matematiku, a fiziku 75. A to, kaže struka, može ostaviti posljedice.
"Ima neke srednjoročne i dugoročne posljedice na znanje i vještine učenika", kaže predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec i dodaje da se u manjim sredinama češće događa da posežu za nestručnim zamjenama, dok se u većim gradovima još i uspiju snaći.
Ministarstvo nastoji u profesorske smjerove privući stipendijama od 600 eura. Zadovoljni su odazivom. Pravilo je, koliko godina primaš stipendiju, toliko moraš raditi u školi.
Za drugu godinu stipendije odlučila su se 224 studenta. Na novi natječaj javilo ih se još 255. Zasad ih je u sustav ušlo predavati 49. To su oni koji su stipendiju primali jednu godinu i sada jednu godinu moraju raditi u školi.
"Većina kolega s moga smjera, koliko sam upoznata, primila je stipendiju, zajedno sa mnom. To je bila, naravno, dobra motivacija", kaže Dora Prah, učiteljica matematike i dodaje kako će neki od njih ostati predavati, ali neki i neće: "Ovisno o početnim iskustvima."
Ona planira ostati. Kaže nam da joj je plaća oko 1000 eura. Zasad joj je to dovoljno.
"Kasnije kada budem imala svoju obitelj, teško da ću moći s time živjeti", kaže Prah i dodaje da je posao nastavnika ispunjava.
I stipendije i mogućnost povlačenja umirovljenika u sustav vatrogasne su mjere, smatraju u Sindikatu Preporod.
"To sve jest palijativa. To je sve nešto što problem na neki način malo amortizira. Trajno problem mogu riješiti primjerene plaće", kaže predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić.
Mogli su se čuti i prijedlozi da oni koji su deficitarnih smjerova imaju veće plaće. No ta varijanta, čini se, nije opcija.
"To bi bilo nepravedno. Dakle, plaće kad se povećavaju, povećavaju se svima sukladno obujmu posla koji neki radnik radi. Ono što je vidljivo, a bit će vidljivo i u sljedećem razdoblju izmjenom koeficijenata plaće, zasigurno će odgojno-obrazovnim djelatnicima rasti. Koliko? To ćemo vidjeti", za Dnevnik Nove TV rekla je Iva Ivanković, državna tajnica u Ministarstvu obrazovanja.
Ravnatelji kažu da nije bajno ni kada su u pitanju drugi profesorski smjerovi, posebice stručni predmeti. Oni za koje nije problem naći nastavnika su hrvatski, povijest i tjelesni.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.