Visoko obrazovanje

Studentski domovi zjape prazni: Nude ih gostima kao hostelski smještaj

Sve manje školaraca, odnosno loša demografska slika se odražava i na popunjavanju kvota na studijima, posljedično i studentskih domova.

Neki od domova su novi, stajali su milijune, a sada nema dovoljno studenata da ih se popuni. Pa imamo situaciju da primjerice Zagreb vapi za dodatnim kapacitetima, a u Kninu i Šibeniku nepopunjene kapacitete u domu nude gostima kao hostelski smještaj.

"Evo ga, ovo je primjer jedne studentske sobe, tu je WC. Tu svaki student ima svoj radni prostor, policu gdje može ostaviti stvari, ladice, ležajevi, dogovorimo se gdje je tko", rekao je Emanuel, student iz Varaždina. Takva soba u domu u Karlovcu, sa subvencijom Ministarstva, stoji 73 eura.

"Vrlo sam zadovoljan cijenama pošto plaćam 100 eura smještaj, dok bi stan za renatanje došao oko 300 do 500 eura. Ja sam bez subvencije", rekao je Fran, student iz Vinkovaca.

Dom broji 151 mjesto, za sada su popunjena tek 72. Uskoro će natječaj za jesenski rok.

Jedan dom je registriran i kao hostel. Nepopunjene kapacitete iznajmljuju izvanrednim studentima, turistima i gostujućim profesorima predavačima. Slično i u Kninu. Dom ima 78 mjesta, na prvom roku ih je popunjeno tek 12. I oni su se bacili na iznajmljivanje dijela kapaciteta.

"Do današnjeg dana imali smo 2800 noćenja, a u 2024. s obzirom na najave koje imamo, očekujemo najmanje 1000 noćenja, tako da smo u tom dijelu itekako održivi" rekla je Marijana Drinovac Topalović, dekanica Veleučilišta Marko Marulić u Kninu.

Nepopunjenost domova je posljedica nepopunjenosti kvota na studijima. Primjerice, u Karlovcu na 9 studija ukupna kvota je 482 mjesta, dok je tek 81 student za sada ostvario pravo upisa.

U Kninu je na 5 studija kvota 230 mjesta, a u prvom roku se popunilo tek 12. Dekanica kninskog veleučilišta kaže, treba razmisliti o konceptu državne mature.

"Kod nas su ponajviše upisivali učenici strukovnih škola, oni ako ne polože državnu maturu, ne mogu nastaviti obrazovanje", rekla je Drinovac Topalović.

Pitanje je postoji li zaista potreba za toliko visokih učilišta s obzirom i na demografsku sliku. U Ministarstvu kažu da još od 2020. pada broj studenata koji upisuju visoka učilišta.

"Mjerama iz Nacionalnog programa otpornosti i oporavka predviđena je funkcionalna i pravna integracija visokih učilišta, pa će se spajanjem određenih visokih učilišta, ponajviše veleučilišta nastojati stvoriti preduvjete za veći broj studenata u tim sredinama i pripadajućim studentskim domovima", ministarstvo znanosti i obrazovanja mladih.

U Dubrovniku će, također, dom imati nepopunjenih mjesta.

Na pitanje dolazi li u obzir da ovdje budu smješteni strani radnici, Marko Potrebica, ravnatelj SC-a u Dubrovniku je odgovorio da ne postoji. "Imali smo takve ponude od hotelskih kuća, to nije uopće opcija. Oni koji su ovdje smješteni ljeti po izuzetno povoljnim cijenama su glumci DBK ljetnih igara, doktori opće bolnice Dubrovnik". 

S jedne strane domove umjesto studenata pune turisti, a s druge strane, Zagreb, Rijeka, Split, Osijek, Varaždin bi trebali dodatne kapacitete.

"Postoje planovi za proširenjem kapaciteta na znanstvenom kampusu Borongaj. Radi se projektna dokumentacija, rektor Lakušić je rekao u jednim od svojih govora na počeku mandata da je to jedan od ciljeva sveučilišta", rekao je Vlado Levak, pomoćnik ravnatelja SC-a u Zagrebu.

To proširenje se već godinama obećava pa nikako ga dočekati.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novaplus.hr.

Pročitajte i ovo Izvadio spolovilo Pacijentica osječkog ginekologa podijelila potresno iskustvo: "Vidjela sam da to nisu više prsti. I osjetila sam kako mi gura"

Pročitajte i ovo Raste cijena energenata Smanjuju se mjere, građani zbrajaju svaki cent: "Inflacija nas pojede!"