Točno je godinu dana prošlo od tragedije u Osijeku u kojoj je policajac Marko Smažil (28) u svojem stanu upucao studenticu Mihaelu Berak (21). Na suđenju koje je počelo u srpnju izjasnio se krivim, ali ne za ubojstvo s namjerom, nego za smrt iz nehaja.
Slučaj od samog početka prati niz kontradiktornosti. Prvo je tvrdio da je riječ o samoubojstvu, onda da je pištolj opalio slučajno, dok ga je čistio, a sumnja se i da ubojstvo nije odmah ni prijavljeno. U međuvremenu su izašle i poruke koje su bacile novo svjetlo na tragediju, a zbog nelogičnosti u iskazu i slučaju te ponašanju institucija Osječani su izlazili na ulice.
Optužnica tereti Smažila da je 20. rujna 2023. oko 22 sata u svojem stanu u Osijeku, u nakani da usmrti 21-godišnju žrtvu, s kojom je bio u vezi, iz službenog pištolja marke "HS-9" ispalio hitac u glavu Mihaele Berak i tako joj zadao prostrijelnu ozljedu glave i vrata, s razdorom glavne vratne arterije, uslijed koje je Mihaela Berak umrla na mjestu zločina.
Iako je policija svog službenika prvobitno teretila za teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti te dovođenje u opasnost života i imovine, sumnjajući da je neoprezno rukovao službenim naoružanjem, osječko županijsko tužiteljstvo nakon ispitivanja osumnjičenika to je prekvalificiralo u kazneno djelo ubojstva i predložilo određivanje istražnog zatvora.
Berak se u porukama prijateljici žalila da mladi policajac radi dramu i da je posesivan iako se kratko poznaju. Poruke su sugerirale da policajac i žrtva ipak nisu bili u vezi.
Roditeljima ubijene djevojke potpuno je neprihvatljiva obrana ubojice te su emotivno dočekali početak suđenja, kada su i ekskluzivno za Dnevnik Nove TV rekli zašto misle da slučaj ubojstva njihove kćeri ne može biti iz nehaja i od početka upozoravaju na nelogičnosti u istrazi.
"Otvorite suđenje za javnost"
Suđenje je zatvoreno za javnost nakon prijedloga osječkog Županijskog državnog odvjetništva uz obrazloženje da će se ispitivati detalji osobnog života žrtve, a zbog navodnog intimnog odnosa žrtve i ubojice.
No, iz feminističke udruge Adela, proizašle iz spontane inicijative zabrinutih građana koji su se okupili upravo nakon ubojstva studentice socijalnog rada, a koja uključuje i dugogodišnje aktivistkinje za ženska prava, traže da suđenje bude otvoreno za javnost. Za nekoliko dana održava se drugo ročište na suđenju Smažilu.
"Znači li to da će ubojstvo opravdati intimnim odnosom? Jer je bio ljubomoran, posesivan, jer se htio osvetiti? Ništa od toga ne može biti olakotna okolnost za ubojstvo žene, za femicid", upozorila je Maja Celing Celić iz udruge Adela na prvu godišnjicu ubojstva Mihaele Berak.
Danima nakon što je Odvjetništvo promijenilo kvalifikaciju kaznenog djela načelnik osječke policije Ladislav Bece ustvrdio je da je Smažil studenticu ubio slučajno jer je nestručno rukovao vatrenim oružjem. Inicijativa je i od ministra unutarnjih poslova i potpredsjednika Vlade Davora Božinovića tražila da odgovori zbog čega nije provedena interna istraga o tome da je nakon svih edukacija o baratanju oružjem, a koje je prošao i Smažil, došlo do "opaljenja".
Pitali su također zbog čega kao čelni čovjek policije nije izrazio žaljenje zbog onoga što je učinio policajac službenim oružjem te zašto nije osudio načelnikov način komunikacije, a ukazali su i na to da ministar obrane Ivan Anušić nije imao ništa shodno za reći po pitanju ubojstva dok je bio osječko-baranjski župan.
Velikim dijelom zbog pritiska i truda aktivistkinja i feminističkih organizacija poput udruge Adela iz Osijek došlo je i do odluke o otkazu ginekologu Zlatku Topolovcu, nepravomoćno osuđenom za silovanje pacijentice.
Pacijentica koju je tijekom pregleda napastovao progovorila je za Dnevnik Nove TV i prepričala svoje mučno iskustvo, a zatim se javila još jedna pacijentica koja ga je također prijavila za bludne radnje.
Slučaj za koji je nepravomoćno osuđen dogodio se još 2021., a suđenje je završeno nakon tri godine. Čitavo to vrijeme ginekolog je normalno radio na ginekološkom odjelu osječke bolnice i pregledavao pacijentice. Bludne radnje počinio je nad drugom pacijenticom početkom rujna 2024. godine. U slučaju u kojem su neodgovornost pokazale sve institucionalne razine iz udruge apostrofiraju i odgovornost čelništva osječke bolnice.
"Sustav je profunkcionirao tek nakon medijske buke"
Vodstvo KBC-a nije pokrenulo nikakav postupak kojim bi se optuženog za silovanje udaljilo od žena, dok je Hrvatska liječnička komora (HLK) obustavila disciplinski postupak protiv njega, upozorila je Sanja Kastratović iz udruge Adela.
"Sustav je profunkcionirao tek nakon medijske buke. Kriminalistička obrada i izvanredni otkaz, koji mi nikada nismo tražile, već samo da se ginekologa makne od žena, kao i uhićenje, dogodilo se u četiri dana", istaknula je Kastratović, a tek tada KBC Osijek traži pokretanje disciplinskog postupka te ginekologu uručuje otkaz.
Predstavnice udruge zatražile su ostavke ravnatelja KBC-a, ministra zdravstva Vilija Beroša i odgovornih u HLK-u te hitno usvajanje zakonskih odredbi koje bi ubuduće onemogućile takve slučajeve.
Traže izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje bi obvezale ravnatelje zdravstvenih ustanova da privremeno suspendiraju osobu protiv koje se vodi kazneni postupak za određena kaznena djela, uključujući kaznena djela protiv spolne slobode, najteža kaznena djela povezana s rodno uvjetovanim nasiljem i kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Također zahtijevaju sustavan pristup borbi protiv nasilja nad ženama – usvajanje nacionalne strategije i donošenje zakona protiv svih oblika nasilja nad ženama te njihovu strogu provedbu, a traže i transparentnost u sudskim postupcima te javno objavljivanje presuda za nasilje nad ženama, uključujući slučajeve femicida.
"To je nešto što se više nikada ne smije u Hrvatskoj dogoditi"
Udruga se time priključila akciji članica Ženske mreže Hrvatske i ostalih ženskih udruga i inicijativa pod sloganom "Prestanite štititi silovatelje i nasilnike", koja se organizira u 15 hrvatskih gradova.
"Institucije redovito zakazuju u pravovremenom reagiranju i sankcioniranju svih oblika nasilja nad ženama. U posljednje vrijeme suočavamo se s alarmantnim brojem slučajeva femicida, kojima su prethodili brojni propusti nadležnih tijela u sprječavanju eskalacije nasilja. Godinama upozoravamo na to da Hrvatska nema sustavan, strateški pristup prevenciji nasilja nad ženama", poručuju iz Ženske mreže Hrvatske.
"Naša glavna poruka je da institucionalno nasilje treba prestati i da nam je dosta toleriranja nasilja. Dosta nam je toleriranja pogreški institucija koje vode u krajnjoj liniji do velike eskalacije nasilja", izjavila je koordinatorica Ženske mreže Hrvatske Sanja Juras nakon simbolične akcije u Zagrebu ispred Ministarstva zdravstva.
Podsjetila je da je liječnik koji je optužen za silovanje pacijentice, za vrijeme trajanja kaznenog postupka, više od 2,5 godine, nastavio raditi u osječkom KBC-u: "Žene su povjeravale takvoj osobi svoju intimu, svoj život i smrt jer se radilo o onkološkom liječniku. To je strašno, nedopustivo i to je nešto što se više nikada ne smije u Hrvatskoj dogoditi."
Okupljene prosvjednice razvile su transparent s porukom "Prestanite štititi silovatelje" te su ispred ulaza u Ministarstvo zdravstva postavile krevet s bijelom plahtom na koju su prolile crvenu boju koja je simbolizirala žensku krv. Upozorile su da na svaki prijavljeni slučaj dolaze deseci neprijavljenih i napomenule da se ove godine bilježi velik porast u broju bilo koje vrste nasilja nad ženama, a posebno femicida kojih je bilo 13.
Aktivistkinja i umjetnica Arijana Lekić-Fridrih izjavila je da je Hrvatska država slučaj i smatra da ovakvi slučajevi nasilja šalju poruku ženama da sustavu ne mogu vjerovati.
Dugi ženski marš
Za nedjelju, 22. rujna, kada se obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, u Osijeki je najavljeno i održavanje "Dugog ženskog marša".
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se od 2004. godine na 22. rujna. Spomen je to na tragičan događaj iz 1999. godine kada je tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić ubio svoju suprugu Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković.
"Dugi ženski marš se tako zove ne zato što ćemo dugo hodati. Hodat ćemo oko 45 minuta i manje od dva kilometra. Dugi ženski marš je zato što naša borba traje dugo kroz povijest, traje sada i trajat će – ne znamo do kada. Ta borba nije gotova. Trajat će – dok traje", poručile su organizatorice iz udruge Adela.
Ističu da je marš znatno više od mirnog prosvjeda: "Njime se ne moljaka. Njime se odlučno zahtijeva. Maršem se jasno daje do znanja da se ide do kraja, da nećemo biti zadovoljne mrvicama. Maršem se traže korijenite, velike promjene. Ne samo one kozmetičke za skupljanje političkih i projektnih bodova. Maršem narod kaže da mu je dosta."