Kako je rekao Goleš - sezona grijanja kreće vidno kasnije. No to i nije loše s obzirom na energetske izazove u Europi.
HEP je krenuo s uključivanjem grijanja za približno 130 tisuća građana u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću.
Oni koji se griju na toplanu, tople radijatore trebali bi imati do vikenda, i to posljednjeg u listopadu.
Prijašnjih godina to bi se događalo oko 1. listopada - dakle gotovo mjesec dana ranije. Dva su razloga - jedan je energetska kriza, odnosno štednja, a drugi, važniji - topla jesen.
Prema podacima DHMZ-a lanjski listopad bio je hladniji od prosjeka. A prosjek je da smo u 10 godina imali sedam toplijih, dva normalna i lani jedan hladni listopad.
Pa ipak s grijanjem se uglavnom počinjalo već početkom listopada. Toplo vrijeme na popunjenost skladišta plina utjecalo je odlično.
Najprije treba znati da, jednom kad se plin iz skladišta počinje koristiti, nema više punjenja. Znači, zbog toplog vremena kasnije će se krenuti trošiti pa se dulje moglo puniti.
Bolji od prosjeka EU-a
Situacija u Europi je sljedeća - u 27 članica Unije - prosječna popunjenost skladišta plina je 93,6 posto.
Hrvatska stoji nešto bolje od prosjeka i ima popunjenost od 97 posto. Skladište plina Okoli punit će se još najmanje pet dana, a od 1. studenog moći će se taj plin i koristiti.
Iako je puno, plinsko skladište Okoli pokrit će tek 18 posto ukupne godišnje potrebe, no bitnije - čak 70 posto potreba kućanstava.
Ostatak plina nabavit će se na tržištu, pri čemu će najvažniju ulogu imati LNG terminal na Krku.
Zbog punih spremnika i toplog vremena, potražnja za plinom u ponedjeljak je nakratko bila manja od ponude pa su cijene plina bile i negativne.
Drugim riječima, trgovci koji su tek prije koji mjesec megavatsat plina prodavali i po 300 eura, jučer su u jednom trenutku plaćali deset eura da bi netko tu istu količinu plina preuzeo od njih.
Potrajat će to dokle god je jesen topla.
Neovisno o kretanjima na burzi - cijena plina za kućanstva zamrznuta je do 1. travnja iduće godine pa bi računi zbog Vladinih mjera i subvencija HEP-a prosječno trebali biti veći oko 16 posto.
Konačni račun ovisit će o distribucijskom području i opskrbljivaču u javnoj usluzi, pa to poskupljenje može varirati od 10 do 23 posto.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.