U Saboru je održano glasovanje o izvješću o radu državnih odvjetništava u 2020. godini koje je podnijela glavna država odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek. Njega je podržalo 77 saborskih zastupnika, dok je 49 bilo protiv.
Također, glasovali su i o SDP-ovu prijedlogu smjene glavne državne odvjetnice - to isto nije prošlo. Protiv su bila 74, a za 43 zastupnika.
Peđa Grbin (klub SDP) ustvrdio je da je DORH zaustavio postupak protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac pa je morao reagirati Ured europskog tužitelja kako bi se zaštitio Državni proračun od korupcije, jer to nismo sposobni sami učiniti. Stoga je potrebna smjena glavne državne odvjetnice kako bi na to mjesto došao netko može uspješno raditi taj posao.
Dalija Orešković (klub Centar-Glas) ustvrdila je kako je HDZ pomilovao Hrvoj -Šipek za odrađeni posao opstrukcije postupka protiv Gabrijele Žalac te da podrška Izvješću znači potpora korupciji i djelovanju DORH-a po političkim naputcima.
Sandra Benčić (klub Zelenolijevog bloka) drži neprihvatljivim da se na čelu DORH-a, ključnoj instituciji za borbu protiv korupcije, nalazi takva osoba koja je pogodovala HDZ-u, stranci pravomoćno osuđenoj zbog korupcije.
Nikola Grmoja (klub Mosta) ustvrdio je da svi koji su glasovali za Izvješće sudjeluju u udruženom zločinačkom pothvatu, jer je kako tvrdi, glavna državna odvjetnica lagala i više nama razloga ostati na toj funkciji, osim da joj se zahvali za vraćanje usluge za ono što je radila.
Stephen Bartulica (klub Domovinski pokret) rekao je kako glavna državna odvjetnica ne ulijeva povjerenje.
U obranu glavne državne odvjetnice stala je Marija Jelkovac navodeći da je DORH uspješnije djelovao nego 2019. te podsjetila kako je oporba bila protiv nje, još od njezinog imenovanja.
Oporba je tražila smjenu Hrvoj-Šipek, među ostalim, zbog slučaja "Softver" u kojem je bilo obustavljeno postupanje protiv bivše ministrice EU fondova Gabrijele Žalac, povlačenje optužnice u slučaju Agrokor. Saborski odbor za pravosuđe podržao je izvješće Glavne državne odvjetnice, no Antikorupcijsko vijeće ga je odbilo.
Potporu glavnoj državnoj odvjetnici dao je i premijer Andrej Plenković naglasivši da ima podršku parlamentarne većine koja će glasovati za njezino izvješće.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica nakon provedenog nadzora kojim je potvrđeno da je glavna državna odvjetnica znala o slučaju bivše ministrice Gabrijele Žalac, iako je tvrdila suprotno, rekao je kako Zlata Hrvoj Šipek ima povjerenje Vlade pa ne očekuje njezinu ostavku.
"Glavna državna odvjetnica je u izvješću provedenog nadzora navela sve potrebne informacije o tome kada je predmet zatvoren, kada je dostavljen Uredu europskog javnog tužitelja i iz kojeg razloga nije odmah dostavljen", dodao je.
Hrvoj-Šipek ustvrdila je kako u 18 mjeseci njezinog mandata nitko iz izvršne vlasti ili HDZ-a nije na nju vršio pritisak da nekoga procesuira ili odustane od procesa.
Državna odvjetništva u 2020. primila su nešto manji broj novih predmeta, njih 213.252, za razliku od 2019. kada je zaprimljeno njih 215.688. Ukupan broj predmeta također je manji, ali za 2,7 posto u odnosu na 2019., što je glavna državna odvjetnica ocijenila vrlo dobrim s obzirom na sve okolnosti i teškoće u radu zbog covida-19 i potresa.
Prema indikatorima uspješnosti rada državnih odvjetništava, stopa ažurnosti u 2020. je iznosila 100 posto. Vrijeme rješavanja u 2020. bilo je 70 dana, dok je u 2019. bilo 78 dana. U prošloj godini ostalo je neriješeno 64 predmeta po zamjeniku ili savjetniku glavne državne odvjetnice odvjetnice, dok je u godini ranije ostalo neriješeno 73 predmeta po zamjeniku ili savjetniku glavne državne odvjetnice.
Uskok je u 2020. izdao 349 naloga za posebne dokazne radnje u odnosu na 503 osobe, dok je u 2019. izdano 429 takvih naloga u odnosu na 553 osobe. Od ukupnog broja izdanih naloga u prošloj godini, njih 70,97 posto izdano je zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela iz domene organiziranog kriminaliteta, dok se njih 29,02 posto odnosi na koruptivna kaznena djela.
Analizirajući podatke vezane za optuženja i odluke sudova, na početku 2020. je optuženo 30.002 osobe, dok je osoba bez odluke o optužnici bilo njih 4926.
DORH je u prošloj godini podignuo optužnice protiv 18.164 osoba, od čega 39,55 posto neposrednih optužnica, 37,34 posto optužnica s kaznenim nalogom, a 23,1 posto optužnica nakon provedene istrage.
Prema odlukama sudova po optužnici, doneseno je 14.754 odluka, od čega je 97,5 posto optužnica potvrđeno, dok je bez odluke o optužnici bilo 6983 osobe.
Tijekom prošle godine doneseno je 17.235 presuda, od čega su 88,81 posto bile osuđujuće, 19,8 posto s kaznenim nalogom, a 3,23 posto po sporazumu. Doneseno je i 23 posto presuda bez provođenja rasprave.