Dvadeset dana prije žetve suncokreta formirana je cijena otkupa koja je 40 posto niža nego prošle godine. Šandor Szabo iz Karanca govori da bi suncokret ove godine trebao biti vrhunski: "Za suncokret je bilo dobro. Recimo, nicanje je je bilo sto posto, vlage je bilo dovoljno. Ne pamtim, već godinama nismo imali tako visoke suncokrete."
Mnogi će putnici zastati i slikati se uz polja suncokreta, no neće znati da je žuta boja, kada je riječ o poljoprivrednicima, otišla u crveno. Ove se godine sve činilo idealnim za proizvodnju suncokreta, međutim nevrijeme u Slavoniji i Baranji uništilo je velik dio proizvodnje, a zatim je cijena otkupa, koja je prošle godine bila oko 600, a ove svega 320 eura po toni, poljoprivrednike zavila u crno.
"Ni rezervni dijelovi, ni traktori, strojevi, automobili, ni kruh. Sve drugo raste prema gore, a ovdje u primarnoj poljoprivredi bilježimo padove preko 40, čak i 50 posto. To je apsolutno neodrživo i dovodi taj sektor poljoprivrede u kolaps“, objašnjava Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. S takvim cijenama neće pokriti ni proizvodnju, dodaje.
Tri su osnovna čimbenika koja čine proizvodnju suncokreta. Urod koji dirigira ponudu i potražnju, inputi, odnosno ono što seljak uloži da bi proizveo suncokret, i cijena otkupa, koja cijelu priču čini cjelovitom. "Puno na tržištu, nažalost, ne možemo učiniti. Jedino kako možemo odgovoriti jest ne sijati više. Nažalost, to je najgori scenarij", opisuje Brlošić.
Oni koji su imali sreću da ih je nevrijeme zaobišlo ipak su proizveli, ali nije sigurno hoće li Hrvatska, s ovom cijenom otkupa, imati koristi od toga. Na pitanje hoće li ove godine prodavati u Mađarsku, Szabo odgovara: "Ne znamo. Prošle godine jesmo jedan dio, a ostalo nam je otišlo u uljaru."
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.