Vladajući spremaju prijedlog zakona po kojem bi se kriminaliziralo odavanje podataka iz izvida ili istraga. Drugim riječima, sve silne afere kojima svjedočimo gotovo svakodnevno ostale bi ispod tepiha.
Premijer i ministar pravosuđa tvrde da se uvodi red. Stručnjaci pak - od sudaca, odvjetnika, profesora i novinara - dodaju da onaj tko je pisao zakon očito nije imao javni interes na umu. Pravo javnosti da zna ovim je prijedlogom zakona opasno ugroženo, upozorava reporterka Provjerenog Ema Branica.
"To mene ništa ne boli, dapače super mi izgleda supruga na slici, ja sam bio puno mršaviji. Što se mene tiče, meni je to marketing, meni je to drago", izjavio je premijer Andrej Plenković.
Premijer je to rekao o članku koji otkriva dijelove transkripta iz afere vjetroelektrane u kojima se spominje njegova supruga, no čini se da mu i nije baš toliko drago i da nije bogzna kakav marketing.
"Laž na laži, manipulacija na manipulaciju koja kreira nekome neku političku štetu zato je itekako ispravno ići u izmjenu kaznenog zakona da se barem djelomično preveniraju takve manipulacije", rekao je Plenković.
Zato vladajući inzistiraju na izmjeni kaznenog zakona u kojem će odavanje podataka iz izvida, istraga, pa sve do pravomoćne optužnice biti kažnjivo s do tri godine zatvora.
"I tako onemogućiti javnost da sazna neke bitne informacije", istaknula je Đurđica Klancir, članica radne skupine za izmjene Zakona o medijima. "Sad, je li ovaj prijedlog promjene zakona u interesu javnosti? Ja mislim da nije, u hrvatskom kontekstu", dodala je Zrinjka Peruško, profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
"Zatajiti pred javnosti nepodopštine dužnosnika bilo bi nedopustivo", poručio je Damir Kos, sudac Vrhovnog suda. "Pravo je ime tog članka jednostavno - ne želimo da znate kako krademo", poručio je Ivan Pandžić, istraživački novinar.
Intencija izmjena kaznenog zakona je, tvrde vladajući, kako bi se očuvala presumpcija nevinosti, pravo okrivljenika na privatnost i sprječavanje produbljenja nepovjerenja u pravosuđe. Najavio je to premijer još prošle godine kada je uhićen ministar na dužnosti, ministar njegove vlade.
"Smatram da je apsolutno neprihvatljivo da tijekom cijelog jutra slušamo i čitamo komentare koje u eter cijeloj javnosti govore ljudi koji ne bi ni po kojoj osnovi trebali imati bilo kakvo saznanje o ovom postupku u fazi predistražnih radnji, sumnjam da i to nije neko kazneno djelo, dakle netko iz sustava pušta informacije novinarima", rekao je Plenković.
Nizale su se afere, uhićenja, istražni zatvori, sumnje u korupciju pogodovanja. Smjenjivali ministri, a onda jednako tako isplivali inicijali AP iz prepiske Žalac - Rimac.
"Model je takav da se zlorabi nešto što se ne bi smjelo zlorabiti. Donijet ćemo zakon, promijenit ćemo zakon i bit će to puno bolje", kazao je premijer.
No je li objavljivanje pojedinih informacija koje obavještavaju javnost o tome kako se ponašaju političari, kako se trguje utjecajem ili primjerice kako se zapošljava zlorabljenje ili pravo javnosti da zna?
"Pitanje je tendencioznog servisiranja novinara. Dakle, ako jedna strana tendenciozno servisira novinare određenim opsegom informacija, a ne druge, onda na taj način može stvoriti određenu klimu, određenu sliku. Dosad je u pravilu bio dojam da takvo nešto čini država. I država dok je sama takvo nešto činila, odnosno izgledalo je da ona to čini, nije poduzimala ništa. Poduzela je tek u onom trenutku kada su se pojavili inicijali koji korespondiraju s inicijalima našeg premijera", objasnio je Kos.
I upravo zato svi pravni stručnjaci, sveučilišni profesori ne vide smisao izmjena kaznenog zakona u vezi s tim jer je napisano nedorečeno, a posljedice bi mogle biti dalekosežne.
"Stvara više novih problema nego što ih rješava i mislim da bi se svi zakoni trebali raditi u Hrvatskoj iz tog aspekta dobrobiti društva, a ne pojedinca", poručila je Peruško.
Dakle, ide se u izmjene jer se nekome radi politička šteta. Laički rečeno, tko pisne, ide tri godine u zatvor, bez obzira na to ima li u informacijama javnog interesa ili ne.
"Apsurdi su nevjerojatni. Uzmimo za primjer i samog tužitelja koji je izgubio godinu-dvije da otkrije kriminal, dakle priveo je tog čovjeka kad je skupio dokaze, i on može biti gonjen ako je novinarima rekao ime koga se privodi i kakvi su dokazi prikupljeni protiv tog čovjeka, dakle u zatvoru bi trebao završiti i onaj koji se borio protiv korupcije", istaknuo je Pandžić.
Po prijedlogu izmjena u zatvor ide i onaj koji je omogućio da podaci postanu javno dostupni.
"Potpuno je apsurdna situacija i sa zviždačima. Nažalost, ja sam imao priliku sresti ljude koji su imali prilično argumentirane kaznene prijave da čekaju po godinu, dvije, tri, sve je to u fazi izvida i tajno je, a oni su u međuvremenu dobili otkaze, šikanirani su na poslu zbog političkog pritiska, ne mogu se nigdje drugdje zaposliti. Jedino što imaju je da izađu u medije i kažu svoju stranu priče, završili bi u zatvoru do tri godine", dodao je Pandžić.
Jer, kaže prijedlog, sve je tajna do pravomoćnosti optužnice. Pa prema tome za neke slučajeve Todorić i Agrokor javnost ne bi znala ni dandanas. Ne bi se znalo ni za namještanje poslova na zagrebačkom Adventu pod palicom pokojnog gradonačelnika.
"Dakle, javnost ne bi znala da je uhićen ministar, gradonačelnik, to pod broj jedan, pod broj dva kod nas prođe i dvije, tri, četiri, pet godina da netko ima pravomoćnu optužnicu, za sve to vrijeme taj je čovjek politički aktivan, dakle javnost bi za njega možda glasala na izborima", nastavio je Pandžić.
Ministar pravosuđa Ivan Malenica ponosno je isticao medijima kako nigdje u izmjenama zakona ne stoji naziv novinar. I uvjeravao kako se pod tim izmjenama ne misli na novinare.
"Otklanjamo zapravo svaku tezu da će se novinari kroz propisivanje kaznenoga djela procesuirati", izjavio je Malenica.
A tko je onda taj koji čini te informacije dostupnima široj javnosti nego novinari? Tvrde da se to odnosi na institucije koje odaju te informacije, no ako ne mogu doći do izvora, odnosno onoga tko je tajnu odao - novinari će postati instrument progona.
"Čim vi imate tu mogućnost da se izuzmu računala, telefoni novinara, time novinari ili redakcija dolaze pod pritisak. Imamo iskustvo kako je to bilo u Velikoj Britaniji, pet godina je gotovo 90 novinara ili više od 90 novinara bilo na sudu zbog različitih situacija, curenja podataka. Samo je jedan osuđen, svi su drugi oslobođeni jer su radili u javnom interesu", napomenula je Peruško.
Ali javni interes očito nije bio na pameti zakonodavcu dok je pisao ove izmjene. I na to upozoravaju svi stručnjaci.
"Ako nešto u tome lancu tijeka informacija pokušavamo zapravo prekinuti, konačni rezultat zapravo će biti javnost koja je oštećena u svom pravu da bude informirana, a novinari osakaćeni u obavljanju svoje novinarske profesije", kazala je odvjetnica Vesna Alaburić.
Hrvatska je samo do 2013. pred Europskim sudom za ljudska prava osuđena šest puta zbog kršenja neovisnosti istrage. Prema postojećem prijedlogu zakona i ako netko uoči da je stvar poprimila smjer krivih Drina ako o tome progovori, prijeti mu zatvor.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr