"Ovo nije mjesto na kojem bi trebala nicati naselja jer to nije predviđeno prostornim planovima. Čemu onda gradovi, čemu onda općine, čemu onda donositi prostorne planove, štititi prostor ako se ovo tolerira?" rekao je istarski župan Boris Miletić.
Ruše se građevine podignute bez dozvola i na zemljištu koje nije predviđeno za gradnju.
"Neka se ruši, i ja sam rušio. Mislim, nije u redu, nekima se pušta, a neki moraju rušiti", kaže Mirko iz Rovinja.
I to je ono što se mnogi pitaju - jesu li pravila za sve ista?
"Ako si ilegalno nešto napravio, moraš snositi posljedice, ali zašto se ne krene od glavnine problema? Zar mislite da je svaka vila prvi red do mora legalno izgrađena? Pa, puno je veći novac ovdje u igri nego kad je u pitanju neka mala poljska kućica na poljoprivrednom zemljištu, bez fasade, s ravnim krovom, od 50 kvadrata, gdje se obitelj snašla jer, eto, nisu imali u tom trenu da naprave ili kupe", kaže Petra Žitko, bivša zadarska gradska vijećnica.
Arhitektici Marini Bucat čini se da se u akciju krenulo kako bi javnost mogla reći kako su divni jer su se uhvatili ukoštac s ilegalnom gradnjom. "Nismo vidjeli da se nekome srušio ilegalni hotel, da se srušila neka ozbiljna zgrada koja bi mogla prouzročiti ozbiljnu štetu prostoru u slučaju neke kataklizme, recimo potresa", kaže Bucat.
Anka Mrak Taritaš, bivša ministrica, kaže da treba rušiti ljude koji rade u državnim službama. "Imate načelnika, župana, imate svih vrsta bespravnih graditelja – oni moraju biti pokazna vježba, dakle netko tko je u sustavu i namjerno izigrava sustav i zna da ga može izigrati treba biti pokazna vježba. Od Vruja pa nadalje", kaže Mrak Taritaš.
Zašto ove ne ruše?
Donosimo vam upravo takve primjere puno raskošnijih objekata na pozicijama uz more, za koje je utvrđeno da nemaju dozvole, no još uvijek stoje na svojem mjestu. A neki od njihovih vlasnika i zarađuju na njihovu iznajmljivanju.
U Miškovićima na otoku Pagu poduzetnik i njegov pokojni otac sagradili su raskošnu vilu s bazenom za koju imaju dozvole. No tu nisu stali – zagradili su pomorsko dobro i napravili privatnu rivu, betonski plato sa stepenicama, privezište za brodove iako je riječ o pomorskom dobru.
Dugogodišnji sudski procesi
Općinsko državno odvjetništvo u Zadru podignulo je optužnicu protiv riječkog poduzetnika, njegova oca i izvođača radova jer su još 2015. godine dobili rješenje kojim je zabranjena opisana gradnja.
"Ponavljam, ni ja ni moj tata nismo gradili šetnicu. Ja to saznanje nemam. I ne znam je li trebalo ukloniti ili ne ukloniti. Trebate se obratiti Mjesnom odboru i Gradu Pagu", rekao je Damir Mišković.
Ekipa Provjerenog obratila se Gradu Pagu, no iz Grada su odgovorili da navedene radove oni nisu niti izvodili niti financirali.
Sudski proces na Općinskom sudu u Zadru traje već četiri godine. Za to vrijeme poduzetnik Mišković uživa u blagodatima privatne plaže.
"Da, meni stepenice izlaze na more, to je sasvim normalno, kao i svima drugima koji žive tamo. Mi živimo na moru", kaže Mišković te dodaje da nikome ne zabranjuje dolazak.
Kamp bez dozvole, ali...
Stotinjak metara od atraktivne plaže Podvrške na Murteru najmanje osam mjeseci posluje kamp koji gostima nudi boravak u devet luksuznih, mobilnih mini vila s klima-uređajima, kupaonicom i kuhinjom.
Boravak pet dana u kolovozu iznosi 2000 eura. Kamp u oglasniku nudi besplatno parkiralište, a sve jedinice "uključuju terasu s pogledom na more".
Jedini je problem što je riječ o poljoprivrednom zemljištu na kojem nije dopuštena gradnja, a i dio je ekološki zaštićenog područja. Pritom ne spada pod turističku zonu, a prostorni plan tamo ne predviđa gradnju kampa bilo kojeg tipa.
Državni inspektorat utvrdio je da su investitori bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole i glavnog projekta izrađenog u skladu s prostornim planom, izgradili više građevina. Slijedom navedenoga doneseno je Rješenje o uklanjanju.
Kontrolom izvršenja rješenja utvrđeno je kako investitor nije postupio po njemu te je nastavio s građenjem te je doneseno Rješenje o prvoj novčanoj kazni kojom se investitore prisiljava na izvršenje rješenja. Nadalje, podnesena je i kaznena prijava protiv investitora.
Ali luksuzni kamp još uvijek je tamo, kao i na stranicama za iznajmljivanje.
Vila s bazenom
Nedavno je Provjereno donijelo priču o Stjepanu Turkoviću iz Karlovca, bivšem direktoru tvrtke Županijske ceste, koji je pokraj Trogira nelegalno izgradio i iznajmljuje vilu s čak osam spavaćih soba i bazenom. Sve je izgrađeno izvan građevinske zone, a Turković i njegov partner Stipo Adžaga tjedan dana boravka naplaćuju i do 30.000 kuna.
U Pobrima pokraj Opatije bespravno je gradila apartmane - ni manje ni više - već zaposlenica ministarstva turizma. Kupila je staru kuću pa započela radove.
"I ona je, dok je građevinska inspekcija stigla na teren, uspjela napraviti tri pregradne ploče između katova, terase, cirka četiri i pol puta dva metra na sva tri kata, vanjsko stubište, sve bez ikakvih dozvola, bez statičkih proračuna, bez ičega", kaže susjeda Nada Gržetić.
Inspekcija je izašla na teren i naložila rušenje. Žalila se. Njezine su žalbe odbila čak dva suda. Ništa nije srušila, već je podnijela zahtjev za građevinsku dozvolu kako bi sve – ozakonila.
I tako se vraćamo na rečenicu s početka – nekima se pušta, a neki moraju rušiti.
Upitali smo Državni inspektorat koji je kriterij za rušenje kuća. Odgovorili su nam da se prije odluke o prisilnom uklanjanju detaljno provjeravaju sve okolnosti svakog pojedinog slučaja.
Osim bespravne gradnje postoji i ona legalna sa svim dozvolama. No kako se do njih dolazi, ekipa Provjerenog pokazuje na primjeru iz Sukošana.
"Ove se zgrade nalaze na nekadašnjem području, lokaciji koja je bila sukošansko blato, do 2017., 2018. to je bilo u prostornom planu, u Z zoni, zoni zelene gradnje iliti igrališta, dugo godina obećavalo se da će se to blato pročistiti, produbiti, da će se napraviti uvala za male brodice, igralište za djecu i tako nešto", kaže Žitko i dodaje: "Međutim, događa se to da 2017. tvrtka Kamen Mediteran potpisuje ugovor sa zadarskom nadbiskupijom i otkupljuje ovo zemljište, ovo vrijedno zemljište po cijeni od 80 €/m2, koja se još tada, da ponovimo, nalazila u Z zoni, znači zelena zona, rekreacija."
Nakon toga traže prenamjenu od općine da u prostornom planu to postane građevinsko zemljište i to im prolazi.
"Koja bi budala išla kupiti zelenu zonu na kojoj ništa ne može graditi, mislim, to je preočit slučaj pogodovanja. Znači, da svatko od nas ima poljoprivredno zemljište ili nešto slično prvi red do mora, može jednostavno ušetati u općinu i predati zahtjev da mu se prenamijeni u građevinsko", kaže Žitko.
Prenamjenom u građevinsko ovo zemljište više ne vrijedi 80 €/m2, nego više od 500 €/m2.
"Imamo gotovo 3000 kvadrata pa sad vi izračunajte, oko 200.000 eura je kupljeno ovo zemljište. Pogledajte ove zgrade, tu ni za jedan stan kvadrat nije manje od 5000 eura", rekla je Žitko.
A plaža ispred ostaje još samo formalno javno dobro.
"Tiha uzurpacija kako bih ja rekla, nisu se oni upisali na plažu kao vlasnici, ali samim time što im je balkon na rubu pomorskog dobra, samim time ima direktan izlaz na tu plažu, to nije plaža u širini od 50 m, to je plaža, evo vidite od 3, 4 m, nećemo se kupati ljudima ispod prozora", smatra bivša gradska vijećnica.
Bespravna gradnja treba biti uklonjena, no iz ovih primjera čini se da se ona odnosi na jednostavne kuće koje su često onima koji su ih gradili jedine nekretnine za život, dok vile s bazenima u prvom redu do mora i ilegalni kampovi, dobivaju opomene i novčane kazne. Na Vruji, koja je postala simbol bespravne gradnje, građevinska inspekcija intervenirala je bezbroj puta. Investitoru Stipi Latkoviću država je ispisivala kazne, podnosila prijave, no na terenu je još uvijek sve isto.
Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr