Nakon koronakrize Vlada je predstavila još jedan u nizu ambicioznih planova – pozvali su iseljene na povratak i pritom im za to ponudili cifru od 200.000 kuna, odnosno 27 tisuća eura. Prije dvije godine prognoziralo se da će se vratiti između 4000 i 4500 osoba, a do danas se vratila 221 osoba, od čega ih je 73 posto iz Njemačke.
Jedan od tih malobrojnih je i Samuel Halupecki, povratnik iz Slovačke koji se u Hrvatsku vratio sa suprugom i troje male djece. Motivacija za to bio mu je baš taj poziv premijera Andreja Plenkovića.
"To mi je još dodatni poziv i jedna od stvari koja me ponukala da se vratim u Hrvatsku", rekao je.
Da bi se došlo do spomenutog iznosa, prvo treba upasti u mjeru samozapošljavanja, gdje se može dobiti do 150.000 kuna, a zatim, ako ste povratnik, još dodatnih 50.000. Samuel je prikupio papirologiju, napisao poslovni plan i dobio odbijenicu.
"U Slovačkoj sam imao otvoren obrt koji nisam ni zamrzavao, nego je pet godina bio aktivan. Gore sam imao već uhodan posao, a onda sam došao tu i dobio negativnu ocjenu zato što sam imao otvoren obrt i zato što sam bio samozaposlena osoba u Europskoj uniji", objasnio je Halupecki.
"Mene su pridobili time, ali su me u jednu ruku prevarili", dodao je.
Za demografe je mjera bila nedovoljna
Kada je mjera predstavljena, demografi su isticali da su takve ponude nedovoljne za bilo kakvu promjenu očajne demografske slike.
"Ne može promijeniti nešto što se gomila godinama, desetljećima. Iz nekog razloga ljudi su otišli iz Hrvatske i sada vi kažete da ćete dati neki novac i to je upitno po kojim kriterijima. Ljudi više i ne vjeruju u takve poruke", objasnio je demograf Marin Strmota.
I sam rezultat od 221 povratnika ukazuje na to, a razlog odlaska najčešće nije bio samo ekonomski. Većina ispitanika u istraživanju demografa Tade Jurića zapravo je bila zaposlena u trenutku napuštanja domovine.
"Ukazalo se na slabost institucija kao važan faktor, naglasak je stavljen na percepciju korupcije, nepravde, percepciju klijentelizma kao jedne od najvažnijih potisnih faktora iseljavanja", rekao je Jurić.
U tom malom broju povratnika imena su braće Glavinić iz Karlovca. Josip se vratio iz Njemačke nakon 14 godina i ostvario potporu u mjeri od 200.000 kuna. Zaposlio je i brata, koji se u Hrvatsku iz Švicarske nakon 17 godina vratio s cijelom obitelji – suprugom i petero djece.
"Optimističan sam jer smatram da je premalo ljudi ostalo u Hrvatskoj, premalo ima pravih majstora i pomoćne snage. Cijene su sad dosta slične onima u Njemačkoj i mislim da se može čudo napraviti. Samo je nebo granica i sve ovisi o tome koliko se čovjek posveti poslu", ustvrdio je Josip.
Bolje bi bilo ulagati u one koji su ostali
Umjesto mjera za povratnik, demografi ističu da bi smislenije bilo ulagati u demografske mjere za one koji su ostali. Ono što je natjeralo većinu ljudi izvan zemlje su problemi koji se gomilaju desetljećima.
"Kako ćemo mi stvarati obrazovane ljude, a plaća je da si ne možeš platiti svoje režije? Na tome treba raditi, a ne na mjerama za ljude koji su otišli iz Hrvatske. Sve je naopako postavljeno", istaknuo je Strmota.
"Profit ne može voditi državu, pogotovo ne jednu široku socijalnu politiku, a da ne govorim demografsku politiku, i to nikako da dođe do glave liderima svih europskih zemalja", dodao je.
Jeftina radna snaga znači rušenje cijene rada i tako se vrtimo ukrug. Dok politika umjesto jasnih mjera za mlade i pristojnog životnog standarda, boljih mogućnosti i gospodarstva ne poduzme nešto konkretno, ostaju nam samo mrvice.
Tko god prođe na mjeri samozapošljavanja, može se preseliti u nerazvijeni kraj i tako dobiti bonus od 3500 eura. Takvih je osoba bilo 46 u dvije godine. Kada njih pribrojimo uz oko 200 povratnika, i sve stavimo u odnos s optimističnim planom Vlade, lako je zaključiti koliko je mjera poticajna i uspješna.
Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr