Kako je moguće da je ministar za vrijeme ministarske funkcije dobio doktorat? Je li hrvatska politička scena puna Supermana ili se radi o akademskoj korupciji i zloupotrebi položaja i moći?
To je suština otvorenog pisma koje je skupina znanstvenika prije nekoliko mjeseci uputila Vladi i Rektorskom zboru. Potpisnici pisma kažu, radi se o krajnje neetičnom ponašanju koje uništava znanost i obrazovanje u Hrvatskoj.
Ekipa Provjerenog istražila je tko su ministrice i ministri koji su napredovali u akademskoj zajednici dok su bili na ministarskoj funkciji.
"Vi možete pogledati stranice nekih naših friško osnovanih sveučilišta pa ćete vidjeti da sve vrvi aktivnim političarima. Pa jesmo li mi stvarno došli dotle da je netko tko je politički aktivan na funkciji, odjedanput toliko pametan i mudar da radi dva, tri posla", pita se Blaženka Divjak, bivša ministrica znanosti i obrazovanja.
Umjesto sveučilišta ekipa Provjerenog fokusirala se na političare, i to one na najvišim, ministarskim funkcijama. Istražili su njihovo napredovanje i djelovanje u akademskoj zajednici za vrijeme dok su bili ili jesu na funkciji.
Radovan Fuchs bio je ministar znanosti i obrazovanja u dva mandata: od 2009. do 2011. pa od 2020. do danas. Na Fakultetu biotehnologije i razvoja lijekova Sveučilišta u Rijeci 2013. je izabran u naslovnog profesora, a 2021. za naslovnog profesora u trajnom zvanju.
Akademsko napredovanje ministara upravo u resoru znanosti i obrazovanja kojem su nadređeni gotovo da je pravilo.
"Zakon to nije zabranio, međutim, pitanje je etičkih principa kada čovjek koji je visoko u hijerarhiji na poziciji moći želi napredovati u akademskom zvanju tada ide pred povjerenstvo koje prosuđuje je li on ispunio kriterije ili nije, a koje mu je zapravo podređeno i ovisno o njegovim odlukama bilo za njih same bilo za instituciju u kojoj rade", objasnila je Vesnica Garašić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
Vesnica Garašić, Vlatko Silobrčić, kao i Blaženka Divjak, prethodnica aktualnog ministra znanosti i obrazovanja, među potpisicima su otvorenog pisma koje je skupina znanstvenika prije nekoliko mjeseci poslala na čitav niz adresa, uključujući Vladu i Rektorski zbor kako bi upozorili na krajnju neetičnost ovakvih postupaka.
"Morate u svakom slučaju računati na to da je to sukob interesa i sam ministar bi trebao biti svjestan toga da se u to ne upušta, ali ako se upusti, onda mu akademska zajednica mora reći – ne'', istaknuo je Silobrčić, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Fuchs se nije javio na poziv niti odgovorio na poruku u kojoj ga je ekipa Provjerenog zamolila izjavu vezanu uz njegovo napredovanje i otvoreno pismo njegovih kolega.
Prije godinu i pol Vlada je donijela Kodeks ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti, a predsjednica Vijeća zaduženog za njihovo provođenje kaže njihova uloga je prije svega edukativna.
"Kad smo mi na određenoj dužnosti, jasno je da ta dužnost za sobom povlači to da mi vodimo prema našem primjeru, mi određujemo razinu integriteta u resoru kojeg vodimo i dajemo predodžbu koliko je to važno određenoj Vladi", napomenula je Sunčana Roksandić iz Vijeća za provođenje kodeksa ponašanja državnih dužnosnika.
"Poruka se ne šalje tako da se osnuje povjerenstvo već se šalje primjerom, ako je primjer Vlade, ministara, gradonačelnika, župana, takav da se to ne radi, onda je to daleko bolja poruka i daleko veći utjecaj na društvo nego ako se osnuje neko tijelo", kazala je Divjak.
Primjeri koje je istražilo Provjereno ponešto govore o tome. Osim aktualnog ministra znanosti i obrazovanja, i prethodnik njegovog prvog mandata Dragan Primorac također je napredovao dok je bio ministar.
Primorac je bio ministar znanosti i obrazovanja od 2003. do 2009. godine. Na Medicinskom fakultetu u Osijeku 2006. je izabran na radno mjesto izvanrednog profesora, a 2009. je izabran na radno mjesto izvanrednog profesora.
Primorac se javio telefonom, rekao je da prigovaraju zavidni, a poslao je i email u kojem, ukratko, kaže da je visoko među najutjecajnijim znanstvenicima na svijetu.
Aktualni ministar financija Marko Primorac, primjerice, paralelno uz ministarsku funkciju predaje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a ne treba zaboraviti ni primjere Željka Jovanovića, Ivana Malenice... kao ni Marija Banožića i Kolinde Grabar Kitarović.
"Ako vi imate posao ministra, vi ste 24 sata unutra, vi se s time dižete i s time liježete, samo vi ste taj koji može raditi taj posao i nitko drugi. Prema tome, sad da vi još brinete o nekom drugom poslu koji isto mora biti iznimno kvalitetno odrađen jer se radi o studentima, jer se radi o nadogradnji, o razvoju našeg društva, to je teoretski nemoguće", upozorila je Garašić.
Cijelu priču pogledajte u prilogu reporterke Provjerenog Danke Derifaj.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr