''Hrvatska država odlukama Vlade vojno podržava Ukrajinu već mjesecima, i to politički, diplomatski, financijski, ekonomski, humanitarno te slanjem vojne pomoći'', istaknuo je premijer Andrej Plenković u uvodnom govoru na početku sjednice Vlade osvrnuvši se na izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića koji je poručio da neće odobriti da dolazak ukrajinskih vojnika na obuku u Hrvatsku.
''Radimo ono što je na tragu naše politike, koja je bila konzistentna i prije 24. veljače'', kazao je Plenkoić i istaknuo: ''Ne radi se ni o kakvom ulasku Hrvatske u rat, ni o kakvom dolasku rata u Hrvatsku''.
''Nismo oni koji smo do 24. veljače kalkulirali i morali ići pitati mišljenje. Izražavam zgroženost izjavama predsjednika Milanovića i njegovih trabanata u Saboru koji razotkrivaju svoje proruske stavove. Ovdje se radi o politici Hrvatske u okviru širih aktivnosti kroz misiju pomoći treniranja instruktora. Vlada će uvijek biti na pravoj strani, a za ove druge ćemo vidjeti'', poručio je te dodao da su i hrvatske vojnike u Domovinskom ratu obučavali strani instruktori.
Podsjetivši da Hrvatska Vladinim odlukama vojno podržava Ukrajinu već mjesecima, poručio je: ''Ako je to netko od ovih bojkotera, kritizera i proruski nastupajućih političara u Hrvatskoj zaboravio, bilo bi dorbo da to osvijesti. Treba i malo pojasniti o čemu se radi. Europska unija je u procesu osnivanja misije pomoći Ukrajini''.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman s još 20 drugih ministara izrazio je spremnost da sudjeluje u obuci ukrajinskih vojnika, kazao je i dodao: ''Uz Republiku Hrvatsku još je 12 zemalja izrazilo spremnost da ta obuka bude na njihovu teritoriju''.
Plenković je dodao i da će parlamentarni sastanak Krimske platforme biti održan idući tjedan u Zagrebu, a na njega stižu i predsjednik ukrajinske Vrhovne rade Ruslan Stefančuk i predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi: ''To Hrvatsku pozicionira gdje smo u kontekstu kršenja ljudskih prava''.
''Ja jučer govorim u Radi, dronovi kamikaze padaju po Kijevu, a ovdje se začuđena ekipa koja nije bila spremna dignuti ruku za deklaraciju o Ukrajini prije 24. veljače nego tek kasnije i danas iščuđava. To su činjenice. I zato je važno da Hrvatska, baš Hrvatska, koja bolje nego itko razumije što se događa u Ukrajini, bude na pravoj strani. Vlada će uvijek biti na pravoj strani i povijesti i prava i morala'', opetovao je Plenković.
''Osigurat ćemo da niti jedno dijete ne bude gladno u školi''
''U proračunu za 2023. osigurat ćemo 550 milijuna kuna za jedan besplatni obrok djeci, njih 311.000, u osnovnim školama. Gotovo 80.000 njih je u siromaštvu ili na rubu siromaštva i zato važna poruka jednakosti, jednakih šansi i uključenosti'', kazao je Plenković, kao što je to najavio i dan ranije podnoseći Godišnje izvješće o radu Vlade u Saboru.
''Vlada će dati 10 kuna po obroku i tako osigurati da niti jedno dijete bude gladno u školi'', ponovio je, kao i to da će se truditi osigurati da ti obroci budu zdravi i da bude riječ o hrvatskim proizvodima.
''Mi ćemo u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede nastojati da većina tih obroka bude takva da se jede zdravo i hrvatsko, po načelu kratkih dobavnih lanaca'', rekao je premijer.
''Bila je jučer prigoda istaknuti postignuća i kontekst u kojem djelujemo'', dodao je te kazao da će Vlada već danas na dnevnom redu imati dizanje minimalne plaće iako je jučer kazao da će to biti tek idući tjedan.
''Vladin novi cilj je da prosječna neto plaća do kraja mandata dosegne 8200 kuna ili točnije 1088 eura'', istaknuo je premijer, što je također najavio dan ranije, a ponovio je i da će biti izmijenjen Zakon o trgovini te će se zabraniti njihov rad nedjeljom, odnosno radit će se 16 nedjelja godišnje.
''Ljudi vide tko radi, a tko ne radi''
Osvrnuo se i na bojkotiranje dijela oporbe njegova jučerašnjeg nastupa u Saboru te kazao: ''Više to govori o njima, nego o nama''. ''Ljudi vide tko radi, a tko ne radi'', uvjeren je Plenković.
Uoči sjednice Vlade Plenković i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs predstavili su rezultate poziva u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a riječ je o izgradnji, dogradnji, rekonstrukciji i opremanju predškolskih ustanova.
Vlada je na sjednici usvojila Nacrt proračunskog plana za 2023. godinu, dokument koji Hrvatska izrađuje po prvi put s obzirom na to da od iduće godine ulazi u europodručje. Dokument je to koji sadrži makroekonomske i fiskalne projekcije koje će u idućim tjednima ocijeniti Europska komisija te će se njezina ocjena uzeti u obzir pri daljnjoj izradi državnog proračuna.
Nacrt uvažava preporuke Vijeća Europske unije (EU) za Hrvatsku, pakete mjera Vlade za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena, aktivnosti i projekte predviđene Nacionalnim planom za oporavak i otprotnost, Nacionanim planom reformi te prihvat i zbrinjavanje izbjeglica iz Ukrajine, pobrojao je ministar financija Marko Primorac.
Vlada je Saboru poslala prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojima se ukupni prihodi povećavaju za 758,2 milijuna kuna, na 171,8 milijardi kuna, dok rashodi ostaju na 184,7 milijardi kuna, a sukladno tome očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak od 12,9 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a.
Također, Vlada je odlučila da će cijena prirodnog plina koji je HEP preuzeo od Ine biti 41 euro po megavatsatu, istaknuvši da će se tom odlukom osigurati plin za 120.000 hrvatskih građana koji trenutno nemaju osiguran plin.