Građevinari su suočeni sa znatnim poskupljenjem građevinskih materijala i drugih troškova i još su jedna skupina koja očekuje pomoć Vlade.
Ona je na današnjoj sjednici usvojila Prijedlog zaključka o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda, kojim je indeksirala cijene radova o građevinarstvu.
Dan ranije Vlada je fiskirala cijene goriva na telefonskoj sjednici, podsjetio je premijer Andrej Plenković u uvodnom govoru na početku redovite sjednice Vlade.
''U kontekstu cijena nafte na svjetskim tržištima kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu još jednom smo postigli ciljane i pravodobne mjere'', kazao je premijer.
Najviše maloprodajne cijene na benzinskim postajama koje se ne nalaze na autocestama fiksirane su na postojećih 13,50 kuna za benzin, za dizelsko gorivo na 13,08 kuna i za plavi dizel na 9,45 kuna.
''Ta se mjera odnosi na 94 posto benzinskih postaja u Hrvatskoj. Jedino povećanje je na autocestama i tako smo dobro izbalansirali zaštitu interesa i standarda naših građana. Vjerujemo da je na ovaj način pronađen pravi balans i da će to biti dobro i korisno, a mi ćemo za dva tjedna vidjeti kakve će okolnosti biti i koje ćemo mjere tada poduzeti. Ministar gospodarstva je imao sastanak s malim distributerima i na to mislimo'', poručio je Plenković.
Premijer je istaknuo i, kako je rekao, uvjerljivo najvažniju vijest protekloga tjedna - odluku iz Luksemburga, gdje su ministri rekli da je Hrvatska spremna za uvođenje eura: ''Na ovaj način smo došli do ulaska u dvije integracije. Naš je cilj 1. siječnja 2023. i euro i Schengen i uvjeren sam da ćemo to i ostvariti, to je bilo i u našem programu''.
''To je velik višegodišnji napor Vlade u suradnj s HNB-om, poduzeli smo jako puno odgovornog upravljanja financijama što je bio glavni kriterij, izmjene zakona...Ovo je priznanje cijeloj Vladi'', zaključio je premijer i dodao da je to dobro za domaće gospodarstvo, građane i međunarodnu poziciju Hrvatske.
''Imali smo u travnju 1,592 milijun osoba koje su bile zaposlene. Imali smo u listopadu 2016. godine kad smo krenuli kao Vlada 1,184 milijun osoba. Jučer je broj osiguranika 1,641 milijun, a broj nezaposlenih je ispod 104.000. Kako će biti sve više zaposlenih u turizmu, za koji dan imat ćemo manje od 100.000 nezaposlenih, ja ne znam kad smo to imali'', istaknuo je također Plenković.
Podsjetio je i na prošlotjedno otvaranje nove tvornice dijelova za zrakoplove uz napomenu da je to pokazatelj koliko je Hrvatska atraktivna za strane investicije.
Istaknuo je i da se ide prema novoj rekordnoj sezoni turizma: ''Na 94 posto smo broja noćenja u odnosu na 2019. i 84 posto dolazaka u odnosu na 2019. godinu. Tek smo na pragu pravog intenzivnog dijela sezone, a rezultati su već sad dobri. Podaci koje je s nama podijelio ministar Marić kažu da raste vrijednost fiskaliziranih računa, oni su sada za 25,8 posto veći nego lani. Broj izdanih računa je veći 15,3 posto nego lani''.
Vlada je odbila inicijativu za pokretanje pitanja povjerenja ministru zdravstva Viliju Berošu.
"Kao što je uobičajeno, dajemo u roku očitovanje Hrvatskome saboru na ovu inicijativu i predlažemo Saboru da odbije ovu inicijativu", kratko je rekao Plenković.
Vlada u očitovanju odgovara na navode iz inicijative, a smatra ih neutemeljenima i neosnovanima te ističe kako nema osnove za izglasavanje nepovjerenja ministru zdravstva.
Poskupljenje radova do 10 posto snosi izvođač, a iznad toga javni naručitelj
Zaključkom o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda, pojašnjava se procedura utvrđivanja razlike u cijeni radova tako da će u slučaju povećanja cijene radova za više od 10 postotaka, razliku preko 10 postotaka snositi javni naručitelji, a povećanje cijene radova do 10 postotaka snose izvođači radova, objasnio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina.
Cilj te Vladine mjere je po njegovim riječima ublažavanje nastalih poremećaja u građevinskom tržištu te uspješna provedba i dovršetak svih većih započetih projekata ugovorenih u postupcima javne nabave, kao i poticanje ugovaranja novih projekata.
Naime, kako je objasnio, prije svega zbog značajnog porasta cijena građevinskih materijala i proizvoda i energenata, te činjenice da su primijećeni zastoji u provedbi javnih radova, vlada je pristupila izradi zaključka za ublažavanje posljedica navedenih poremećaja, kao i metodologije utvrđivanja razlike u cijeni radova, na osnovu zahtjeva izvođača.
U Vladi kažu da je, zbog nesigurnosti u konačnu isplativost izvršenja ugovora o javnoj nabavi radova, primijećeno smanjenje broja ponuda u postupcima javne nabave, kao i povećanje broja raskida postojećih ugovora.
U samom tekstu zaključka, uz ostalo se pozivaju ugovaratelji koji za to imaju pravni interes da se obrate naručiteljima u postupcima javne nabave sa zahtjevom za isplatom razlike u cijeni za neizvršene ugovore o javnoj nabavi radova kod kojih je ugovorena nepromjenjiva cijena radova, a primjenjive su odredbe Zakona o obveznim odnosima, ako su se cijene radova i elemenata (građevinskih materijala, proizvoda, rada i dr.) na temelju kojih je cijena radova određena izmijenile u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veća za više od deset postotaka.
Naručitelji u postupcima javne nabave se pak pozivaju da pristupe analizi ugovorenih cijena radova i elemenata na temelju kojih je cijena radova određena, a kako bi utvrdili jesu li se kod takvih ugovora cijene izmijenile u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veća za više od deset postotaka.
Pomoć stanovnicima sisačkog područja
Vlada je usvojila i četiri zaključka kojima se pomaže stanovništvu potresom pogođenih područja.
Do kraja godine produžen je otpis potraživanja za struju isporučenu krajnjim kupcima na potresom pogođenim područjima, a ukupan procijenjeni trošak je osam milijuna kuna.
Do kraja godine produženo je i korištenje autoceste A11 Zagreb-Sisak bez plaćanja cestarine, kao i besplatni prijevoz vlakom za stanovnike pogođene potresom na području Sisačko-moslavačke županije i predstavnike službi koje sudjeluju u pružanju pomoći i sanaciji šteta. Nenaplaćeni iznos cestarine za idućih šest mjeseci procjenjuje se na oko 16,5 milijuna kuna s PDV-om, a za besplatni prijevoz vlakom oko 12 milijuna kuna.
HRT je Vlada zadužila da do kraja godine otpiše potraživanja nastala po osnovi RTV pristojbe obveznicima na potresom pogođenim područjima.