Plenković sasuo paljbu na Milanovića: "Kad je on bio premijer živjeli smo u rejtingu smeća"

Nakon zajedničke sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a, premijer Andrej Plenković dao je izjavu za medije.

"Odmah ću se osvrnuti na neprimjeren i potpuno netočan Milanovićev komentar koji je rekao da je kreditni rejting ništa i da je to sve bezveze. Naravno da je bezveze kad je Hrvatska u vremenu kad je on bio premijer bila u 'rejtingu smeća' i tada su zaduženja i kamate koje je država plaćala bile puno veće", poručio je na početku Plenković. 

"Kad bi Hrvatska danas imala rejting kao što smo ga imali u vremenu izvanrednog, najboljeg premijera ikada u Hrvatskoj, a to je naravno Milanović, koji je bio toliko dobar da ga je dio ljudi nažalost birao i za predsjednika i to dva puta - tada bismo mi danas izdvajali tri i pol posto BDP-a za plaćanje kamata za zaduženje države. Za razliku od tog briljantnog postignuća kada je kreditni rejting bio u smeću, mi danas plaćamo jedan i pol posto BDP-a za servisiranje financijskih obaveza na financijskim tržištima", dodao je Plenković.

Rekao je i da je Milanovićeva vlada ostala na 61 posto prosječne razvijenosti unutar EU.

"Druga lažna teza koju Milanović kontinuirano plasira je da će nestati europska sredstva. Tko će nestati? Europska komisija je predložila idući višegodišnji financijski okvir, sedam proračunskih godina, apsolutno najveći iznos u povijesti Europske unije. Pa neće valjda za Hrvatsku ne odvojiti niti jedan cent u tim godina koje su pred nama", rekao je premijer. 

Unatoč kritikama, traži da sjednu za isti stol

Ipak, Plenković je također najavio da će u utorak uputiti inicijativu predsjedniku za sazivanjem sjednica Vijeća za obranu.

"Da, mi ćemo uputiti inicijativu za sazivanje jer mislimo da ima previše tema oko kojih se barem možemo razgovarati. Očito se niti oko čega nećemo složiti jer ipak imamo predsjednika Republike koji sve ove godine vodi prorusku, anti-ukrajinsku, anti-NATO politiku, anti-EU politiku i u zadnje vrijeme je krenuo u anti-izraelsku politiku," rekao je Plenković novinarima.

Istaknuo je da se, bez obzira na to, "moraju naći oko nekih tema i mogu se sastati".

Upitan hoće li to biti sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost ili Vijeća za obranu, odgovorio je da, što se njega tiče, mogu biti obje sjednice skupa. Na novinarski upit kada će uputiti taj poziv odgovorio je - sutra (utorak).

Želi sazvati sjednicu Vijeća za obranu zbog ruske agresije na Ukrajinu, rata na Bliskom istoku koji će utjecati na cijene energenata. "Možemo razgovarati o tome i o posljedicama tih situacija. Ne moramo se složiti, ali barem da čujemo što tko o tome misli", kazao je premijer.

Prepirke o naoružanju

Upitan za komentar o Milanovićevoj izjavi da je ministar obrane Ivan Anušić ovog tjedna rekao da već mjesecima zna za srbijanske nadzvučne rakete te da je tu informaciju tajio od njega koji je tek sada o tome obavijestio glavnog tajnika NATO-a, predsjednik Vlade je odgovorio kako je Milanović time želio skrenuti pozornost s uspjeha Vlade i S&P-ovog podizanja kreditnog rejtinga Hrvatske. Time je, smatra, Milanović želio napraviti temu od nečega što nije tema.

"Bit ću zadnji koji će na javnim događajima govoriti o stvarima koje su privilegirane informacije državnog vrha" rekao je. Istaknuo je da Milanović zna isto što i on. "Zna kako zna, otkad zna i što zna. Onda, pitajte njega, a ne mene", kazao je.

Upitan je li izdaja što je predsjednik Milanović govorio o broju hrvatskih vojnika kazao je da ne zna ništa o tome.

Zamoljen za komentar Milanovićeve izjave kako se "naoružavamo kao krkani" podsjetio je da se Milanović, kao predsjednik Republike, nije očitovao o kupnji višenamjenskih borbenih aviona Rafalea. Istaknuo je i da Vlada ima ovlasti iznalaziti načine i sredstva kako da financira ulaganja u obranu.

Podsjetio je i da je Milanović prihvatio da Hrvatska izdvaja za obranu 3,5 posto BDP-a do 2035. te 1,5 posto za izdvajanja za s obranom povezanim aktivnostima koje mogu imati dvostruku namjenu. A onda komentira nabavljanje najmodernijih, najsuvremenijih, najboljih europskih tenkova.

"Da se valjda nabavljaju besplatno, u dokolici i da ih nabavljaju neki krkani. Je li to ozbiljno?", upitao je.

"Skupa su kao gnjila lubenica"

Osvrćući se na subotnju izbornu skupštinu stranke Možemo! na kojoj je kao gost nazočio i predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, Plenković je kazao da su Možemo! i SDP skupa kao "gnjila lubenica".

"Simbioza Možemo! i SDP-a je jedna trula lubenica koja nema druge nego da se okuplja ne bi li izgubili malo manje nego što će izgubiti ako idu odvojeno", poručio je.

O ustavnim sucima

Na pitanje o izboru trojice ustavnih sudaca, Plenković je kazao da HDZ pristaje na izbor predsjednika Vrhovnog suda u povezanom procesu s izborom trojice ustavnih sudaca.

Stoga, dok se ne postigne dogovor u paketu o izboru preostala ustavna suca neće ići dalje u proceduru izbor predsjednika Vrhovnog suda. "Tu nema nikakve promjene", poručio je.

Komentirao cijene goriva 

Odgovarajući na upit novinara koliko će moći dugo braniti cijenu goriva, kazao je da će je "braniti dok god treba" te podsjetio da je Vlada i prije donosila odluke koje su se referirale na limitiranje udara rasta cijena nafte i to čak 95 puta.

Podsjetimo, Vlada je u prošli ponedjeljak, zbog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, potaknutog ratom u Iranu i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ponovno donijela je Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, kako bi ublažila rast cijena energenata.

Vezano za apel malih distributera, koji smatraju da bi trebali biti izuzeti od ograničenja cijena goriva, jer kod prodaje plavog dizela imaju gubitak, a marža na dizel od svega dva euroceta im je neizdrživa, Plenković je kazao "živimo u tržišnom gospdoarstvu, u kapitalizmu i da ljudi žele povećati svoju dobit".

"Svatko od njih ima svoj interes, kao i svaki akter na tržištu, pa ne vode računa baš tako velikodušno o tome da li će im cijena biti malo više ili malo niže. Ako mogu prodati po višoj, prodat će po višoj", rekao je te dodao da hrvatska Vlada brine o interesima svih.

Istaknuo je da nije isto cijena nafte od 70 dolara po barelu, koliko je bila prije početka rata na Bliskom istoku i sadašnjih 100 dolara po barelu te kazao da mu je zadaća kao premijera da građanima i gospodarstvu osigura dvije osnovne postavke - prvo da u ni jednom trenutku ne dođe u pitanje opskrba energenata i drugo, da pokuša osigurati da su im te cijene priuštive.

"Zamislite da nema benzina trenutno na pumpama ili da nema struje ili plina. Mi ne bi bili tu sada. Bili bismo u kaosu. Energenti su sve. Svaka naša aktivnost je vezana za cijene energenata, a onda i povećanje cijena energenata ima svoje lančane reakcije. Mi smo tu da smanjimo efekt negativnih mogućih lančanih reakcija. I zato ćemo reagirati uvijek snažno za hrvatski narod, za hrvatsko gospodarstvo, za interese hrvatske države. Tu nema nikakvih dilema, a znamo i mehanizme i imamo iskustvo. I naći ćemo prostora", rekao je Plenković.

Odgovorio na zahtjeve sindikata

Šest sindikata javnih službi najavilo je za subotu 21. ožujka prosvjedni skup "Sindikalno proljeće" u Zagrebu na Europskom trgu zbog, kako tvrde, izostanka socijalnog dijaloga s Vladom te traže njegovu obnovu i započinjanje pregovora o granskim kolektivnim ugovorima.

"Sada u vrijeme energetske krize? Kako? Odakle? Odakle vi mislite da mi nalazimo te novce? Di su ti novci? Kako ćemo imati mjere koje će spriječiti energetski udar na građane, pa i članove i članice sindikata javnoga sektora ili gospodarstva, i još pritom imati novca za povećanje osnovice?", uzvratio je Plenković protupitanjem na novinarski upit hoće li se pronaći mjesta za zahtjeve sindikata.

"Može li malo onoga što Englezi zovu a sense of realism", pozvao je Plenković na 'osjećaj za stvarnost'. 

Pritom je podsjetio kako je u njegovu mandatu, u devet i pol godina, osnovica porasla za 52 posto te da je Vlada pregovarala i dogovorila s državnim i javnim sindikatima povećanje jedan posto osnovice 1. travnja, jedan posto 1. kolovoza i jedan posto 1. prosinca, sveukupno 3 posto na razini godine.

"Moramo imati neke realne okvire, ne štampamo mi novac", poručio je Plenković i apelirao na sve da budu realni.

"Ne mogu ja osigurati da nam ostane dva posto BDP -a više fiskalnog prostora za stvarne prioritete u proračunu, a istodobno se ponašati kao rasipnik", zaključio je premijer.