''Možemo biti zadovoljni, a naš rast u ovoj godini bit će veći i od naših predviđanja i predviđanja međunarodnih institucija i to će nam biti od pomoći u krizi'', istaknuo je premijer Andrej Plenković komentirajući najnovije podatke o BDP-u.
DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu porastao 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je brži rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao sedam posto, a to je i već peti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.
''Rast BDP-a u drugom kvartalu u Hrvatskoj je drugi najviši u Euopskoj uniji. Jedina zemlja s višim rastom je Slovenija, dok prosjek rasta u drugom kvartalu na razini EU-a iznosi četiri posto. Dakle, rast u Hrvatskoj je gotovo dvostruko veći'', istaknuo je Plenković, koji je u posjetu Primorsko-goranskoj županiji.
Napomenuo je da je Vlada u procjenama rasta BDP-a, kao i inače, bila konzervativna, a rezultati naposljetku uvijek budu bolji od predviđanja: ''Očito će se to dogoditi i ove godine, s obzirom na fantastičnu turističku sezonu pa će i treći kvartal također biti jako dobar.''
Komentirajući rast cijena struje, opetovao je kao i ranije jutros te jučer na sjednici Vlade da građani trebaju biti svjesni kako plaćaju struju koja je jeftinija od tržišne cijene, a tome je tako jer je takvu odluku - političku - donijela Vlada, upitavši novinare jesu li ga razumjeli.
''Za razliku od regulirane fiksne cijene plina, cijena struje nema podlogu biti regulirana na godišnjoj razini. Ako je megavat sat struje normalno koštao 57 eura, ako danas košta gotovo 600 eura, to onda znači da je ta struja skuplja za HEP 10 puta više nego lani. Zašto građani i dalje imaju struju kao da toga nema? Zbog političke odluke hrvatske Vlade. Cijena je trenutno niža nego što bi bila da kompanija poveća cijenu koliko ih stvarno košta'', kazao je Plenković.
''Nastavit ćemo s intervencionističkom politikom'', istaknuo je i dodao: ''Moramo to napraviti na način koji je dobro kalibriran. Netko može preuzeti više jer ima više.''
Što se tiče optužnica iz Srbije, ponovio je da je politički motivirana i orkestrirana: ''Hrvatskim pilotima se neće dogoditi ništa. Ni danas, ni sutra, ni za pet, ni za 10 godina. Bit će u Hrvatskoj, živjet će tu mirnim životom, neće od heroja obrambenog Domovinskog rata postati optuženici. Za naš pravni sustav to ne dolazi u obzir. Politički se to neće dogoditi. I to oni znaju. Pomoći ćemo im u pravnom tumačenju.''
''Kako će se to odraziti na odnose Hrvatske i Srbije, drugo je pitanje i raspravljamo o tome na svim razinama'', poručio je Plenković, a o potrebi sazivanja sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost koju je iznio predsjednik Republike Zoran Milanović podsjetio je da mu je još prije pola godine poslao zahtjev na koji s Pantovčaka odgovor još nije stigao.
Tko je ubio novinara Vladimira Matijanića, pitali su novinari Plenkovića, a on odvratio: ''Čitao sam da je umro, čak sam izrazio sućut njegovoj obitelji.''
Na opasku da je i s konferencije za medije Hrvatskog novinarskog društva (HND) upozoreno da su Matijanića ubili država i sustav, Plenković je rekao da to nije vidio. O slučaju, kaže, zna onoliko koliko su na konferenciji za medije o tome rekli stručno povjerenstvo i zdravstvena inspekcija: ''Osim toga, nemam nikakvih drugih saznanja niti ću to komentirati.''
Na opetovano pitanje o odgovornosti za Matijanićevu smrt, kazao je: ''Žao mi je da mlad čovjek umro.'' I višekratno odbacio kritike na rad Povjerenstva koje je istraživalo Matijanićevu smrt, kao i na ministra zdravstva Vilija Beroša.
''A što ima Beroš s postupanjem ljudi u cijelom ovom lancu? Je li on bio u KBC-u, odgovarao na telefon, bio s timom hitne pomoći?'' pitao je premijer novinare.
O njegovoj eventualnoj odgovornosti kao ministru koji je mogao kazniti ljude iz sustava rekao je kako ne smatra da bi ''novinari trebali uzimati pravdu u svoje ruke'' te dodao da će istraga biti do kraja provedena i bez poziva iz HND-a.
Na konstataciju da povjerenstvo i Beroš štite svoje ljude odgovorio je kako ne bi rekao da itko ikoga štiti: "Naprotiv, ako ste pažljivo čitali, tamo se govori o stvarima koje su činjenično točne i o ocjenama onih elemenata koji nisu bili dobri. Pažljivo čitajte, nemojte biti paušalni."
"U pravnoj i demokratskoj državi kao što je naša zna se tko je nadležan za što. Postoji Ministarstvo, inspekcija zdravstvena, stručno povjerenstvo. A postoje druga tijela koja iz drugog kuta možda gledaju na iste činjenice. Je li na isti način ili ne, to ćemo vidjeti, to ne znam ja, vi niti vaše kolege", rekao je.
"Daj pet" - ''Neka DORH, USKOK i policija rade što trebaju''
Komentirao je ponukan novinarskim pitanjima Plenković i aferu "Daj pet" vezano za dizanje ocjene sinu predsjednika Republike Zorana Milanovića, u kojoj policija po nalogu USKOK-a provodi izvide.
"Kao i ovaj slučaj, inspekcijske službe Ministarstva znanosti i obrazovanja su jedno, je li tu bilo elemenata nečeg drugog, to treba odrediti DORH, USKOK i policija. Neka rade što trebaju", rekao je Plenković.
Na komentar novinara da slučaj novinara Matijanića nije isti kao afera s ocjenama, poručio je da je načelo isto jer su "inspekcije Ministarstva jedno, a drugu vrstu odgovornosti utvrđuju druga državna tijela".
Posjet Primorsko-goranskoj županiji premijer Plenković počeo je sastankom s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom.
Opstojnost Gorskog kotara, opstojnost brodogradnje, LNG terminal -kako dalje riješiti kapacitete i napraviti hub ovdje u Primorsko-goranskoj županiji, pozadinsko skladište novog terminala, druga zgrada bolnice... samo su neke od tema koje je nabrojao Komadina, a o kojima su razgovarali Plenković i on na sastanku.
''Dobili smo uvjeravanja da će Vlada naći način da se pomogne svim županijama''
''Razgovarali smo i o troškovima u zdravstvu i školstvu uslijed rasta cijena energenata. Dobili smo uvjeravanja da će Vlada naći način da se pomogne svim županijama, ne samo nama'', kazao je Komadina u izjavi za medije nakon sastanka.
Što se tiče tunela Učka, nakon što se izgradi druga cijev, u Primorsko-goranskoj županiji žele imati i drugu traku do Matulja, a Komadina je istaknuo: ''Dobili smo uvjeravanja da ide dinamika i pregovori s Europskom unijom.''
''Ovo je Županija u kojoj često boravimo, znamo što su ključni razvojni prioriteti'', naglasio je Plenković.
This browser does not support the video element.
''Naša generalna ocjena svih projekata, investicija, pa i potpore Primorsko-goranskoj županiji izrazito je dobra. Imamo veliku investiciju u bolnicu u KBC-u Rijeka. Želimo ne samo dovršiti zgradu kroz nekoliko mjeseci već da se nastavi projekt druge zgrade'', kazao je premijer.
Brodogradnja i 3. maj neizbježna su tema, a Plenković je, osvrnuvši se na njih, podsjetio da je odlukama iz 2019. donesena strateška odluka da se pruži šansa i pruži ruka: "Između 2019. i 2022. dovršena su sva započeta tri broda. Potrebno je ozbiljno restrukturiranje, razrješavanje svih pravnih pitanja te racionaliziranje i učinkovitije poslovanje.''
''S izgradnjom preostalih 12 kilometara od Učke do Matulja praktično će se istarski ipsilon spojiti s mrežom autocesta u Hrvatskoj i to će biti ogroman iskorak, veliko prometno olakšanje u turizmu. Vidimo kako su sjajni rezultati u Istri i u Primorsko-goranskoj županiji. Ovo je najbolja turistička sezona dosad'', naglasio je Plenković.
''Opravdana je zabrinutost građana, Vlada to najbolje razumije''
Osvrnuo se premijer i na LNG terminal i opetovao: ''Vlada je donijela stratešku odluku da se krene s dodatnim ulaganjima. Podići će se kapacitet s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1. Time Hrvatska postaje energetski hub za sigurnost opskrbe plinom, ne samo za Hrvatsku već i za zemlje u okruženju.''
''Ukupni kapaciteti koji su Hrvatskoj potrebni za kućanstva za industriju i gospodarstvo je 2,8. Sa 6,1 mi osiguravamo plin i za zemlje u okruženju. Nema tko nije zainteresiran, od Slovenije, BiH, Mađarske, Bavarske... Svi će biti zainteresirani za plin koji će dolaziti na Omišalj'', uvjeren je hrvatski premijer, koji je komentirao i rast cijena energenata.
''Opravdana je zabrinutost građana, Vlada to najbolje razumije. Ako je MWh koji je koštao 57 eura sada iznad 600, nekada dođe do 700. Ljudi moraju biti svjesni da, za razliku od regulirane cijene u plinskoj godini od 1. travnja do 31. ožujka, situacija sa strujom nije takva. Struja je za kućanstva trenutno prema cijenama kakve su bile prije - to je tako jer smo mi to odlučili. Već sada djelujemo in favore za standard građana'', kazao je.
''Da smo prepustili da tvrtke tržišno određuju cijenu, već bi svima narasla cijena struje. Vlada će, kao što je i do sada intervenirala, intervenirati. Radimo na cjelovitom paketu, naravno, vodeći i o financijskoj stabilnosti HEP-a, vodeći računa o stabilnosti proračuna'', poručio je Plenković.
Nakon sastanka s Komadinom Plenković se uputio u obilazak štandova na Korzu u sklopu manifestacije "100% zagorsko".
Potom se sastao s gradonačelnikom Rijeke Markom Filipovićem, nakon čega je sudjelovao na svečanosti potpisivanja ugovora za izgradnju sustava odvodnje u okviru projekta Poboljšanje vodne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka.
Nakon još jednog sastanka - onog s predsjednikom Uprave Jadrolinije Davidom Soptom, posjet Primorsko-goranskoj županiji završio je susretom s gradonačelnikom Opatije Fernandom Kiriginom.
Uz premijera su bili i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.