Nekoliko su mjeseci trajale potpore poduzetnicima, no onda su ukinute, zatim su se nadoknađivali fiksne troškove.O kojem iznosu pomoći se radi i planira li se ponovno nešto slično uvoditi? Na ta i ostala pitanja je reporterki Dnevnika Nove TV Josipi Krajinović odgovorio ravnatelje Porezne uprave Božidar Kutleša.
"Na početku pandemije je bila odgoda plaćanja poreznih obveza u iznosu od 4,2 milijarde kuna. Nakon toga smo radili i oprost takvih potraživanja za one koji su imali pad prometa veći od 50 posto. Uz tu mjeru oprosta od 1,6 milijarde kune išli su i otpisi obveznih doprinosa uz naknadu plaće u iznosu od 2,4 milijarde kuna, tako da je otpisano preko 4 milijarde kuna", rekao je ravnatelj Porezne uprave.
"Što se tiče fiksnih troškova koji su trajali od prosinca 2020. do kolovoza 2021. koristilo ih je preko 51 tisuća obveznika, uglavnom ugostitelja s iznosom od 485 milijuna kuna. Te mjere su bile vezane na obustave, odnosno ograničenja rada. Kao što vidimo mjere su sada jako relaksirane tako da nema potrebe niti ograničenja rada."
U porastu je broj fiskaliziranih računa. Kutleš otkriva razloge, trošimo li više u pandemiji ili se više fiskalizira?
"Istina, vidljiv je porast kada usporedimo siječanj 2022. na 2019. koju uzimamo kao referentnu godinu, vidljiv je porast vrijednosti računa od čak 19 posto. Što se tiče uslužnih djelatnosti pripreme hrane i smještaja, broj računa je nešto niži, 86 posto u odnosu na 2019., ali su iznosi veći za 6 posto", napominje.
Prije dva dana objavljena je lista poreznih dužnika. Kutleša otkriva je li ona povećana ili smanjena u pandemiji.
"Lista poreznih dužnika se objavljuje 31. listopada svake godine. Ove je godine ona nešto manja, točnije 6 posto, a što se tiče dugova na toj listi - 6,5 posto. Kriteriji za objavu na listi su 300 tisuća kuna za pravne osobe, 100 tisuća kuna za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost i 15 tisuća kuna za građane."
Iseljeni su pozvani da prijave porez, sindikat se buni zbog načina na koji ih se oporezuje. Tvrde neki da nisu ni znali da od 2016. godine moraju platiti porez.
"Uočili smo to upravo zato što smo išli s promjenom zakona još 2020. godine. Svi naši rezidenti obvezni su prijaviti inozemni dohodak bez obzira na to je li on oporeziv u Republici Hrvatskoj ili ne. Godišnje ih prijavi oko 120 tisuća za šest do sedam milijardi kuna. Neprijavljenih je preko 200 tisuća. Upravo zato smo donijeli mogućnost, kroz zakon, da se bez prekršajnih odredbi, odnosno sankcija i bez kamata mogu prijaviti ovi primitci kao dohodak 2022. godine. Oni kojima je isplativije, mogu i dalje prijavljivati po dosadašnjem postupku.
Kutleša je odgovorio na pitanje i kako im ide s razotkrivanjem korupcije i provjeravaju li primjerice imovinu direktora javnih tvrtki.
"Pod povećalom su svi građani RH, ali imamo i izložene osobe koje su nam prioriteti i koje posebno promatramo. Prije svega govorimo o dužnosnicima, sudcima, stečajnim upraviteljima i državnim odvjetnicima. Naravno i tu su vidljive nepravilnosti. Prije svega govorimo o utvrđivanju razlike između prihoda i izvršenih troškova, a ako se utvrdi da postoji nekakav nerazmjer, onda se tek ide u analizu u kojoj se sve utvrdi. Godišnje se donese 53 rješenja. Obično je to iznos nerazmjera preko 1,3 milijuna kuna, s poreznom obvezom oko 600 tisuća kuna."
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr